PREDGOVOR
Pisci »Školskog leksikona« morali su riješiti čitav niz zajedničkih problema od kojih je nesumnjivo bio najteži onaj da se u okviru tačno omeđenog i relativno skučenog prostora pokuša sustavno izložiti kompleksna i obimna građa pojedinih predmeta.
Kad je riječ o filozofiji, teškoće, međutim, nisu samo te opsegovne i tehničke prirode (i one su, dakako, bile često nerazrješive, jer je na 12 araka valjalo izložiti građu jednog predmeta koji je star koliko i sama ljudska povijest), već one, u mnogo oštrijem obliku, izviru iz samog pojma filozofije.
Filozofija, naime, za razliku od nekih posebnih znanosti, čiji su mnogi rezultati univerzalno priznati i pozitivno dokazani, uvijek iznova i uvijek na drugi način preispituje neke svoje temeljne pojmove, pa ih je stoga u stvari nemoguće fiksirati u obliku kratkih, opće-prihvatljivih definicija ili objektivno i egzaktno pisanih historijskih pregleda pojedinih disciplina.
Stoga svaki, i najkraći pregled povijesti filozofije ili uvod u filozofiju, pa tako i leksikon filozofije, pretpostavlja određenu filozofsku poziciju s koje se obrađuju sve filozofske pojave, pojmovi i problemi.
Ovdje je, dakako, nemoguće obrazložiti ekspli-citno i podrobnije tu poziciju, koja bi morala biti implicitno sadržana u svakom od obrađenih pojmova.
....