Banner
Point d.o.o.

Bibliografija hrvatska : tiskane knjige

E-građa, knjige Vrsta gradje
Naslov
Bibliografija hrvatska : tiskane knjige / uredio Ivan Kukuljević Sakcinski. -
Impresum
Zagreb : Brzotisak Dragutina Albrechta, 1860. -
Materijalni opis
1. sv. (233 str.) ; 21 cm. -
Napomena
Troškom družtva za juoslavensku povjestnicu i starine
Digitalizirana knjiga - Izvornik u Gradskoj knjižnici i čitaonici ˝Metel Ožegović˝ u Varaždinu.

Predgovor.

Dva professora i poznata književnika hrvatska, gg. Antun Mažuranić i Vinko Pacel, predadoše družtvu za jugoslavensku povjestnicu i starine, svoje hrvatsko i srbsko knjigopisje, što su ga velikim trudom, tečajem mnogih godinah sastavili.
Oboje djelo rečene gospode služilo je dakle za temelj ovoj knjizi, koju sam ja na prošnju odbora našega družtva uredio i za tisak dogotovio.
Osim rečene gospode priskočili su mi revno u pomoć g. carski savjetnik Dr. Ljudevit Gaj, koj veću stranu u dodatku naznačenih knjigah i tako zvanih prigodnih spisah iz svoje bogate knjižnice pobilježi, i g. c. kr. Major u miru Mihalj
Sabljar, koj mi sve svoje bibliografičke bilježke poznatom domoljubnom pripravnostju izruči.
Poziv družtva na sve živuće književnike hrvatske, srbske, slovenske i bugarske: da nam pošalju popis svojih tiskanih djelah, ostade bez svakoga uspjeha, jer osim trojice ili četvorice neodazva, se nitko.
Još mi je dobro došao vi Zadrti tiskani: „Popis knjigah, koje su u domaćoj knjižnici velegimnazija zadarskoga sahranjene što su ga osobitom revnostju sastavili gg. Ivan Danilov i Jakov Boljić, kao i „Biblioteca di Fra Innnocenzo Chilich˝ tiskom priobćena od Dr. J. A. Kaznačića.
K tomu üpotrebio sam, ne bez koristi, tiskane kataloge knjižnice Sečenjanske u Pešti, i rukopisne popise knjižnice Labaševe u Zagorju, oo. kapucinah na Rieci, oo. fratarah na Trsatu, muzealne i arcibiskupske u Zagrebu, biskupske u Djakovu, sveučilišta u Pešti, carske knjižnice u Beču, sv. Marka u Mletcih itd.
Napokon pomogo sam se mnogo i sam svojom po većom zbirkom slavjanskih knjigah.
Ako je pri svemu tomu ovo djelo nesavršeno i nepodpuno, nije moja, ni mojih sudjelateljah krivnja, već nehajstvo naših djedovah, koji su blago svoje duševno na toliko zanemarili, da se sada od mnogih tiskanih knjigah jedva po gdjekoj razderani odtisak nalazi, dočim jih je bilo još mnogo više takovih, kojim neima sada ni traga.
Kako naslov ove knjige svjedoči, naumi naše družtvo izdati podpunu bibliogranu jugoslavensku, t. j. osim hrvatske, još srbsku, slovensku i bugarsku, te uprav zato biasmo prisiljeni, ovoj prvoj knjizi podati naslov „Bibliografia hrvatska,˝ kojim imenom služila se je veća strana starih i novih pisacah ovdje popisanieh knjigah, i to: počamši od Dubrovnika, sve do Dragonje u Istri, do Plieve u Posnoj, do Mure i Drave u sadašnjoj Hrvatskoj i Slavoniji, te i preko
ovieh riekah u Ugarskoj i Austriji.
Istina je, da su njekoji pisci nazivali ovaj jezik, kojim pisahu, takodjer slovinskim, iliričkim, ilirskim, dalmatinskim i slavonskim; ali sva ova imena, osim prvoga, jesu imena geografična, ne pako genetička, jer na jugu slavenskom pozna historija samo četiri grane, a ove jesu goreimenovane: hrvatska, srbska, bugarska i slovenska, od kojih svaka napose imala je u staro doba, pokraj svoga historičkoga imena, takodjer generalno ime slovinsko ili slovjensko.
Mi bi dakle mogli bili nazvati ovu bibliografiu sa svim pravom takodjer hrvatsko-slovinskom ili slovjenskom, ali onda bi morali podati isti pridjevak i ostalim svim granam, »što nebi posve prijalo mnogim od našinacah.
Kad budu jednom sve četiri grane jugoslavenske, barem u knjižtvu, imale jedno ime, kao što smo po zemlji, u kojoj obitavamo, i po jeziku, kojim pišemo, malom iznimkom doista jedni: onda će nestati svih historičnih posebnih imenah, kao što jih je nestalo kod Niemacah, Talijanah i Francezah, te mi Hrvati biti ćemo prvi, koji ćemo i u napred, kako i dosad, za obću slogu i svrhu žrtvovati sve svoje posebno blago.
Htedoh jur u ovoj prvoj knjizi, u drugom odsjeku, razdieliti sve knjige polag znanostih; ali jedno s toga, što bi takov posao mnogo vremena oteo, a drugo s toga, što mislim, da će probitačnije biti, da se takovo razdjeljivanje poduzme sa svimi ukupno knjigami i rukopisi sviuh Četiriuh granah jugoslavenskih: odložili takovo razdieljenje do onoga vremena, kad budu dotiskani popisi knjigah i rukopisah svih granah, pa će se onda moći većom slavom i većim ponosom staviti pred oči domać

Ključne riječi
Vezani podaci
Tekstualno pretraživanje
Inv.br
Info
Signatura
Zbirka
X174
On-line
01 KUKULJ bib1
Varaždin
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306