Geologijska prijegledna karta Kraljevine Hrvatske i Slavonije : Tumač geologijske karte Zagreb (zona 22., col. XIV.) = Geologische Üebersichtskarte Königreiche Kroatien und Slavonien : Erläuterung zur geologischen Karte von Zagreb (Zone 22., col. XIV)

E-građa, knjige
Naslov
Geologijska prijegledna karta Kraljevine Hrvatske i Slavonije : Tumač geologijske karte Zagreb (zona 22., col. XIV.) = Geologische Üebersichtskarte Königreiche Kroatien und Slavonien : Erläuterung zur geologischen Karte von Zagreb (Zone 22., col. XIV) / Dr. Drag. Gorjanović-Kramberger. -
Impressum
[Zagreb] : Kr. zemalj. vlade, Odjel za unutarnje poslove, 1908. -
Materijalni opis
75 str. : ilustr ; 28 cm + zemljop. karta
Jezik
Hrvatski
Napomena
Opširna legenda o geološkim slojevima.
Digitalizirana knjiga - Izvornik u privatnoj zbirci u Varaždinu.

Godine 1861. imao je Foetterle poduzeti geološko kartiranje sjevero - zapadne česti Hrvatske izmedju Drave i Save.
U tom prijedjelu leži medju inima i gora Zagrebačka. U Foetterlovom izvješću čitamo ove riječi, koje se odnose na geološke prilike gore Zagrebačke: »Jezgru zagrebačke gore sačinjavaju dioritični škriljavci i pješčenjaci sa ulošcima kvarca a pribrojeni sivcu. Nadalje se pojavljuju gaitalski slojevi kao svijetleći brusilovci sa ulošcima vapnenca, pa krupni konglomerati verfenskih slojeva.«
U južnom dijelu prema Susjedu dolomit je bez okamina, ali ga po analogiji sa onim uskočkih gora pribrajamo hallstattskim slojevima.
Sve to okružuju litavci sa mnogobrojnim fosilijama a suglasno sa onima bečke kotline.
Nad tima leže vrlo razviti incesdorfski slojevi sa Cardium, Congéna i Melanopsidima «- Na strani 123 spominje još Foetterle prisutnost hipuritnog vapnenca u Orešju.
Iz ove kratke geološke skice Foetterlove razbiramo, da jezgra gore Zagrebačke pripada paleozoičkoj skupini, na koju se još
redaju dva uda ere mesozoičke, naime triasdolomit Podsuseda i kreda Orešja, sve to pako okružuju mladja uda tercijarnoga sistema.
Ova općena geologijska slika gore Zagrebačke doduše odgovara istini, ali je nepotpuna. No to je i shvatljivo, ako uzmemo u obzir kratko trajanje snimanja i nedostatnu topografijsku podlogu.
Ali mjestimice i guste šume sprečavale su a sprečavaju i danas još snimajućega geologa kod detaljnih studija.
Već godine 1875. dokazao sam paleontoogijskim podacima prisutnost gornje krede, u gori Zagrebačkoj i to zbirčicom gosavskih
petrefakata što sam ih našao južno selu Novaki te otiskom nekog amonita, što sam ga našao sjeverno iza Medvedgrada (vidi kod
krede).
Nadalje su god. 1872. po C. M. Paul u napomenute oligocenske slatkovodne taložine (Sočanski slojevi) Bidrovca i Planine.
Najbolje je ocrtao geološke prilike gore Zagrebačke prof. Dr. G. Pilar godine 1881. u svojoj »Abyssodynamici« (pag. 168.). Od
onda pako stavismo sebi (Pilar i ja) zadatkom postepeno pripremiti geologijsko snimanje, zemlje. Kao prvi list imala bi biti zona
22. kol. XIV. (Zagreb).
Istočnu polu toga lista imao je snimiti Pilar, a zapadnu do Planine pako ja. Godine 1891. složili smo naše manuskriptne karte, na temelju kojih je onda Pilar kolorirao i to na podlozi topografijske karte 1:75.000 - prvu geologijsku prijeglednu kartu sfere Zagrebačke.
Ovu smo kartu zajedno sa odgovarajućom petrografijskom gradjom godine 1891. izložili na zagrebačkoj izložbi, nu do publikacije te karte nije došlo.
Uvidivši apsolutnu nuždu geologijske prijegledne karte, dozvolio je tadanji ban hrvatski, grof Khu en- Hedervary, publiciranje toga.

Inv.br.
Info
Signatura
X237
U čitaonici!
55 GORJA geo
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306