Prilozi za motiv ˝Nesretna i gonjena djevojka˝ u hrvatskoj kajkavskoj književnosti XVIII. stoljeća

E-građa, knjige
Naslov
Prilozi za motiv ˝Nesretna i gonjena djevojka˝ u hrvatskoj kajkavskoj književnosti XVIII. stoljeća / Franjo Galinec. -
Impressum
Zagreb : Nadbiskupijska tiskara, 1936. -
Materijalni opis
16 str. ; 22 cm
Jezik
Hrvatski
Digitalizirana knjiga - Izvornik u privatnoj zbirci u Varaždinu.

Odnos žene prema mužu, pa njezin položaj u društvu nije bio uvijek lako podnošljiv.
Po sudu religiozne knjige čini se, da je prvi grijeh Evin upravo žena u svojem životnom pozivu najviše osjetila.
I naš Habdelić dotakao se toga pitanja, pa u svojem pričanju prvi povod za kasniji nesretan udes žene ovako izlaže i tumači: »Ali ni ono ne mala kaštiga Eve bila, i vezda je jako teška mnogem ženam, da moraju podložne mužem svojem biti, i da muži nad njimi gospoduju.
Ar ako ravno da bi i prez greha v Paradižomu prvi oci naši ostali bili, bila bi žena dužna mužu svojemu pokorna biti.
Ona ništar manje pokornost i podložnost ne bi bila žene teška, ni žmehka, nego kruto lehka i vugodna, ar bi dobrovoljna, a ne pod
moraš, pak muž nikaj zapovedal ne bi bil, kaj ne bi bilo poleg razredjenja pravoga razuma.
Ktomu jedne bi obodva volje bili, jednoga hotenja, jednoga razumenja, doklam bi goder Bogu pokorni bili.
Vezda pak vnoge i vnogokrat pokorne moraju biti pod truc, pod moraš, na sramotu, i bijene, i tučene, kem je žitek žuhkeši nego
sama smrt, navlastito medju tupemi i nespametnemi nekteremi mužmi, kteri, kak se ožene, štimaju da su robinju kupili, ali kravu,
ali bedoviju v hižu dopeljali.
Tak nemiloma ženami haraču, kak da bi i na telo i na žitek njihov oblast imali.
A ne li to velika nevolja negda i dobre, i pokojne, i pokorne, i Boga boječe žene, ka nigdar mužu svojemu v ničem ne more ugoditi?
Tim svojim stvarnim primjerom Hadbelić je prilično točno obilježio, što se uvijek razumijevalo pod pojmom »nesretna i gonjena djevojka«.
Ista je tema nailazila na svoju obradu i u književnosti, u pisanoj i u usmenoj predaji. Mnogovrsni su njezini primjeri, a različan je i oblik, u kojemu se u mnogih zapadnih evropskih naroda javlja motiv »nesretna i gonjena djevojka«.
Tri su glavna i najznatnija tipa, u kojima se taj motiv u svojem razvoju očituje: 1) kao »Pepeljuga«, 2) kao »Genoveva« i 3) kao »Djevojka bez ruku«.
Ti tipovi ne dolaze uvijek čisti.
Oni se često sastavljaju u svojim posebnim i različnim kombinacijama prema tome, kakav je sadržaj izvjesnom primjeru.
Pored ostalih naših dosad poznatih pisanih i usmenih primjera o »nesretnoj i gonjenoj djevojci« imamo i u hrvatskoj kajkavskoj
književnosti isti motiv, u dva različna primjera, a koji su sačuvani u legendama o »Genovevi« i o »Hildegardi«.
Te legende u svojim djelima priopćuju kajkavski pisci: kapucin Štefan Zagrebec i pavlin Hilarion Gašparoti.

Posveta autora
Nivo
Naslov
Posveta autora
Jezik
hrv
Inv.br.
Info
Signatura
X339
U čitaonici!
821.163.42.09 GALIN pri
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306