Iako je paleontologija još relativno mlada nauka, koja je tek početkom 19. veka uhvatila korena, njena je literatura ipak vrlo bogata.
Ako se uzme u obzir njen obim i značaj, mora se priznati da je ogromnim koracima stigla do zavidne visine.
Paleontologija se deli u paleozoologiju i paleobotaniku i obuhvata celokupni svet fosilne flore i faune.
Ona nas obaveštavo o praistoriji svega živoga u prirodi.
Paleontologija je već na samom svom početku prečistila shvatanje da su fosilni nalazi »igre prirode« i dokazala je da su to dokumenti pomoću kojih možemo sa približnom tačnošću da pratimo razvitak živih i izumrlih životinja.
Kao u nekom ogromnom arhivu leže u kamenim slojevima sačuvani dokumenti i svedočanstva koji nam govore o poreklu živih bića.
Paleontologija sređuje dokumente tog prirodnog arhiva i čini ih čitkim.
Sem toga pokazala nam je paleontologija da fosilni nalazi nemaju vrednost samo kao hronoioški dokumenti, nego da je svaki novi fosilni nalaz odgovor na veliko pitanje o poreklu i razvitku vrsta.
Svaka okamenotina, svaki novi fosil pretstavlja po jednu novu kariku u lancu kojim možemo da sledimo tok razvitka živih bića.
Vidimo kako se razvijaju iz njihovog praoblika, iz jedne vrste u drugu sve do njihovih recentnih oblika; kako nastaju i kako izumiru.
Ova knjiga nije udžbenik, ona treba da upozna zajedno sa ostalim delima ove serije najširi čitalački krug sa onim delom prošlosti koji nije zabeležen u istoriji sveta.
B.