Što su koloidi

E-građa, knjige
Naslov
Što su koloidi / Mladen Berghofer. -
Impressum
Zagreb : Nakladni zavod Hrvatske, 1950. -
Materijalni opis
36 str. : ilustr. ; 15. -
Jezik
Hrvatski
Digitalizirana knjiga - Izvornik u knjižnici Hrv. prirodoslovnog društva u Zagrebu.

Otprilike prije sto godina upozorio je jedan Talijan, po imenu Francesco Selmi, na to, da se ne dešava sasvim ista pojava, ako bacimo u vodu komad šećera ili šaku škroba za škrobljenje rublja.
Obje će se tvari, doduše, otopiti u vodi, i jedna će otopina biti slatka, a druga ne, no one će biti različite još i po nekim drugim svojstvima, na koja se do tada nije obraćala pažnja.
Taj je Francesco Selmi bio živoga duha i dosta je svoga vremena utrošio na to, da pobliže razmotri ovakve pojave.

Malo iza njegove smrti, i to godine 1861., iste godine, kada je u Americi započeo građanski rat,, a u Heidelbergu studirao Mendeljejev, koji je kasnije postao najslavniji ruski kemičar, podijelio je engleski učenjak Thomas Graham sve tvari na dvije grupe.
On je vidio, da postoje takve tvari, koje u većini slučajeva nalazimo kao kristale, na pr. sol, kremen, galica i t. d., pa ih je,nazvao kristaloidi, za razliku od onih drugih, koje ne dolaze u obliku kristala, kao na pr. ljepilo, kelje, škrob, želatina i t. d., koje je nazvao koloidi.
To Grahamovo djelo nije zabilježila ni jedna povijesna knjiga kao važan događaj, ali je ipak to bio temelj, na kome su u ovih skoro devedeset godina učenjaci sazidali čitavu jednu granu nauke, koja je danas vrlo značajna.

Kasnije se, istina, pokazalo, da Graham nije imao sasvim pravo, jer mi možemo vrlo često s pomoću posebnih metoda, skoro svaku tvar prisiliti da kristalizira, a isto je tako možemo pretvoriti u koloid.
Mi to možemo učiniti silom, ali čim ta sila popusti, tvar se ponovo pojavljuje u onom obliku, koji je njoj svojsten, koji joj najviše
odgovara.
Ili, kako se kaže: »Vuk dlaku mijenja, ali ćudi nikada«.

Dakle, mi ne možemo danas govoriti o kristaloidima i koloidima, nego samo o koloidnom ili o kristaloidnom stanju ili obliku.

* Na grčkom se jeziku ljepilo, kelje, zove: kolia, pa su po njemu dobile ime i sve tvari, koje se slično ponašaju.
Iza Grahama stali su se učenjaci ozbiljno baviti pojavama, koje su sc zapravo već odavno odigravale u praktičnom životu, i na koje se nitko nije obazirao baš zato, što su izgledale tako obične i jednostavne.
Izmišljali su razne duhovite aparate, da istraže, što se sve događa u čaši vode ili u šalici kave, i otkrili su doista mnogo važnih zakona, koje danas primjenjujemo i u nauci i u životu.

Osobe
Autor teksta
Urednik
Ključne riječi
Inv.br.
Info
Signatura
X486
U čitaonici!
55 BERGH što
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306