Znanstveni je doprinos opisanih istraživanja višestruk.
Prvi se put istražio biološki učinak termički obrađenog vina na krvnim žilama.
Utvrđeno je kako fizikalno-kemijske promjene vina uslijed zagrijavanja usporedivog s temperaturnim uvjetima pripremanja hrane u svakodnevnom životu utječe na vazodilatacijsku aktivnost.
S obzirom da vazodilatacijski i antioksidacijski učinak doprinose prevenciji ishemijske bolesti srca, bolesti s najvećim morbiditetom i mortalitetom u svijetu, dobiveni rezultati mogu biti značajni s epidemiološkog aspekta, budući da je konzumacija intaktnog i kuhanog vina, te primjena vina u kuhanju, vrlo česta praksa u svijetu.
Prvi su put također uspoređeni učinci crnog vina s kupinovim vinom čija je proizvodnja i konzumacija u Hrvatskoj sve popularnija.
Dizajn istraživanja u kojem su određeni i uspoređivani biološki učinci crnog, bijelog i kupinovog vina, te fenolnih kiselina, omogućio je i odgovore na pitanja relativnog doprinosa pojedinih polifenolnih frakcija i spojeva vazodilatacijskom i antioksidacijskom učinku, s posebnim osvrtom na ulogu rezveratrola.
Sve više istraživanja pokazuje da je sinergističko djelovanje različitih polifenola ključno za ostvarivanje učinka složene otopine kao što je vino.
Opisani rezultati o učincima fenolnih kiselina predstavljaju dodatni argument ove spoznaje.
Opisanim je istraživanjem utvrđeno na koji su način povezani vazodilatacijski i antioksidacijski učinak.
Osim zdravstvenog značaja, ovo je važno i stoga što se u prehrambenoj tehnologiji daje veliki značaj upravo antioksidacijskoj aktivnosti namirnica, iako je često nejasno koji je značaj tog učinka nakon unosa namirnica u organizam.
Opisana su istraživanja u skladu sa svjetskim trendovima u smislu etnofarmakološkog pristupa istraživanjima zdrave hrane, a ostvareni rezultati predstavljaju poticaj kulturi zdrave prehrane te proizvodnji zdrave hrane.