Suvremeni arhivi objedinjuju tradicionalnu ulogu čuvara memorije ali s novom ulogom informacijskih centara, te blisko surađuju sa stvarateljima zapisa i korisnicima. Budući da arhivsko gradivo postaje nužan izvor cjelokupnog znanstvenog i tehničkog znanja, ono na taj način razvoja kao informacijskog središta, nastoji djelovati kao središte kulturnih, znanstvenih i društvenih zbivanja. Arhivi se susreću s novim vrstama arhivskih zapisa kroz nove medije. Model razvoja i implementacija nacionalnog arhivskog informacijskog sustava ARHiNET pridonijet će izgradnji strateškog okvira za osposobljavanje hrvatskih arhiva za razvijanje i pružanje naprednih usluga informacijskog društva temeljenih na ICT tehnologijama.