Uvod
Prva organizirana židovska zajednica, Židovska bogoštovna općina, na području nekadašnje Hrvatske i Slavonije, utemeljena je 1777. u gradu Varaždinu.
Potvrde za to nalazimo u napisima varaždinskog i zagrebačkog tiska povodom proslave 150. obljetnice osnutka te Općine, a sačuvane su i pozivnice na proslavu obilježavanja te godišnjice.
Osim ustrojem Bogoštovne općine, varaždinska je židovska zajednica prednjačila i ranim osnivanjem drugih svojih udruga i ustanova.
Primjerice osnivanjem dobrotvorne udruge Hevre Kadiše (1802)., Židovske škole (1826.), Gospojinskog društva (1827.) te Društva židovske mladeži (1843).
Zasnovavši i uredivši već (1802.) zemljište za groblje, Židovska se zajednica dala na gradnju prve sinagoge (1812.), a kasnije je (1861.) sagradila i drugu, veliku bogato opremljenu sinagogu.
Tijekom 19. stoljeća Židovi su u Varaždinu razvili intenzivnu gospodarsku djelatnost, otvorili su razne obrte i utemeljili brojna poduzeća, izgradili su značajne gospodarske i stambene zgrade.
Od druge polovice 19. st, nakon što su (1873.) stekli sva građanska prava, ravnopravno su sudjelovali i u društvenom, kulturnom i političkom životu Varaždina te su i na tim područjima dali značajan doprinos sveukupnom razvoju njegove povijesti i kulture.
Nakon tragičnog stradanja najvećeg broja njezinih članova tijekom II. svjetskog rata, ta se, svojedobno
na svim životnim područjima tako živa i aktivna Židovska općina, do danas više nije, nažalost, uspjela obnoviti i ponovno formirati.