Povijesti rimske Tita Livija od razdanja grada Rima : knjiga 22

E-građa, knjige
937 LIV P
Naslov
Povijesti rimske Tita Livija od razdanja grada Rima : knjiga 22 / Titus Livius ; prev. Ferdo Požur. -
Impressum
Varaždin : Nakl. i tiskom Stiflera, [s.a.]. -
Materijalni opis
96 str ; 22 cm
Napomena
Na omotnoj strani popis prijevoda Ferde Požura objavljenih kod Stiflera.
Digitalizirana knjiga - Izvornik u Gradskoj knjižnici i čitaonici ˝Metel Ožegović˝ u Varaždinu.

Hanibal izgubivši neprekidnim bdijenjem u močvarama oko, dodje (stigne) u Etruriju; kojijem je močvarama
četir dana i tri noći bez počinka putovao.
Konzul L. Flaminije lahkouman muž, odputovav bezobredno, izkopav barjake, koje ne mogahu dići te sbačen strmoglavce od konja, što ga bijaše zajašio, bude u zasjedi od Hanibala obkoljen te kod trazumenskog jezera s vojskom poražen. 6000 momaka, što se bijahu potukli, budu premda im je Hazdrubal zadao riječ, u tamnicu bačeni.
Kadno stiže glas o porazu, nastade u Rimu žalost, umriješe dvije matere, zadobiv nenadano natrag sinove, od veselja.
Zbog ovog poraza bje zaključeno po sibilskijem knjigama proljetno žrtvovanje (proljetno žrtvovno svetogodište) Kadno se zatijem Kv. Fabije Maksim, kano diktator proti Hanibalu poslat, ne hoćaše pobiti š njime u bitci, da ne izvrgne žestokome (bahatu, naprasitu) s toliko pobjeda dušmaninu ustrašene nesretnijem bitkama u boj vojnike, već da, protiveć se (protustavljajuć se), samo priječi podhvate Hanibalove, postigne,
pobočnik mu, M. Munucije, žestok i neoprezan (nesmotren), kriveć diktatora sporijem i plašljivijem, te mu se zapovjednička vlast izjednači sa diktatorovom; pa kad se, podijeliv vojsku na nezgodnu mjestu pobi, te bijahu njegove legije u najvećoj pogibiji, bude on oslobodjen vojenijem posredovanjem Fabija Maksima.
Ovijem dobročinstvom svladan spoji tabor š njime i pozdravi ga otcem i te zapovijedi, da isto učine i vojnici.
Hanibal, opustošiv, Kampaniju, zatvoren Fabijem medj gradom Kazilinom i brjegom Kalikulom, navezav pruće volovima na rogove te zapaliv ga, naćera u bijeg posadu (četu) rimsku, što sjedjaše na Kalikuli i tako prijedjebogaz.
Isto tako poštedi posjed diktatora Fabija Maksima, dočim je okolicu palio, da ga kano izdajicu učini sumnjivijem.
Zatijem se je vojevalo pod vodstvom konzula Emilija Paula i Terencija Varona uz najveći poraz protiv Hanibala kod Kana, te bje u onoj bitci sa konzulom Paulom posječeno 45.000 vojnika, senatora bivšijeh konzula ili pretora ili edila.
Nakon toga pošto otmjeni mladići iz zdvojnosti zaključiše ostaviti Italiju, zakune se P. Kornelije Scipio, vojnički tribun, koji bje poslije prozvan afrićkijem, trgnuv mač nad glavama viječajućijeh (rotećijeh se), da će svakoga držati neprijateljem, koji ne prisegne na njegove riječi, te učini, da se prisegoše te prisegom obvezaše (zakleše), da ne će ostaviti Italije.
S pomanjkanja vojnika bude 8000 robova naoružano.
Zarobljenici ne budu odkupljeni, dočim ih je bilo moguće odkupiti. Izijem toga sadržaje ova knjiga strah i žalost grada te povoljnije dogodjaje, zbivše se u Hispaniji (što se dogodiše u H). Varonu se je izišlo na susrijet te mu se je zahvalilo, što nije zdvojio o (nad) državi (om). (Varonu izidioše na susrijet, te mu se zahvališe,
....

Osobe
Autor teksta
Prevoditelj
Ključne riječi
Inv.br.
Info
Signatura
Zbirka
X780
U čitaonici!
937 LIVIJ pov
Varaždin
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306