Stare slave djedovina [(hrvatska povijesna pjesmarica)]

E-građa, knjige
Naslov
Stare slave djedovina [(hrvatska povijesna pjesmarica)] / Petar Grgec. -
Izdanje
2. izd. -
Impressum
U Zagrebu : Društvo sv. Jeronima, 1924. -
Materijalni opis
190 str. ; 19 cm. -
Jezik
Hrvatski
Digitalizirana knjiga - Izvornik u knjižnici POINT d.o.o. u Varaždinu.

»Narod bez povjesnice putnik je bez putnog lista : Zapreka nalazi svud, daleko ne može doć.
Ova Preradovićeva misao objašnjava nam mnoge značajke hrvatskoga narodnoga preporoda u devetnaestom stoljeću.
Narodi, koji su htjeli da dobro prođu pred svjetskim sudištem, morali su obično dokazati, da nijesu od danas ni od jučer, već da imadu slavne djedove i dugovječnu povjesnicu.
Jače nego ikada širila se Evropom stara ili nova gesla: »Vladaj, Britanijo«, »Italija iznad svegai, (Njemačka, Njemačka iznad svega«, pa čak i »Izvan Madžarske nema života«.

Ponos mnogih naroda prelazio je u preuzetnost i bahatost.
Svaki je veći narod mislio, da ima pravo zavladati Evropom i podjarmiti susjedne manje narode.
Hrvati nijesu u Evropi nalazili mnogo priznanja.
Bili su u tom slični ostalim Slavenima, koje su njihovi susjedi smatrali zaostalom pasminom ljudskoga roda.
Hrvate su mnogi evropski književnici prikazivali kao neprijatelje svakoga napretka.
Preko njihove domovine povlačili su jedni granice Velike Njemačke, drugi granice Velike Madžarske, a treći granice Velike Italije.
.
U borbi za opstanak morali su Hrvati da pretresu cijelu svoju povjesnicu.
Narodni preporoditelji pod vodstvom dra Ljudevita Gaja doviknuše svijetu : »Još Hrvatska nij’ propala !« i počeše da prelistavaju stare knjige tražeći u njima svjedočanstva za svoj rod i pleme.
U prvi mah bili su u prosuđivanju starih spomenika i sačuvanih narodnih predaja prilično lakovjerni.
Nabasali su u knjigama starih grčkih i rimskih pisaca na nekakvo ilirsko pleme, koje se zvalo Arivati, a živjelo je negdje u današnjoj Slavoniji, i nijesu se mnogo ustručavali da prema Cevapoviću, Katančiću i Švearu proglase to pleme pradjedovima Hrvata.
Čuli su u narodu priču o trojici braće, Čehu, Lehu i Mehu, koji su tobože stanovali u okolici današnje Krapine, odakle su se odselili prema sjeveru i sjeveroistoku, i odmah je iz toga izveden zaključak, da bi to mogu’ biti praroditelji današnjih Čeha, Poljaka i Rusa.
......

Ključne riječi
Inv.br.
Info
Signatura
X1271
U čitaonici!
886.2-1(082) GRGEC sta
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306