Draga domača rieč ’2013 : zbornik radova s 33. kajkavskog književnog natječaja

E-građa, knjige
Naslov
Draga domača rieč ’2013 : zbornik radova s 33. kajkavskog književnog natječaja / [urednica Vesna Matišić]. -
Impressum
Ivanec : Gradska knjižnica i čitaonica ˝Gustav Krklec˝, 2013. -
Materijalni opis
47 str. ; 21 cm. -
ISBN
ISSN 1848-672X
Jezik
Hrvatski

Svietli ...

Kak jogenj gori
Natoplen
Toplemi bojami
Možikom tugalivom
Duhom domaćom
Naš Kaj

(Naš kaj - Tereza Salajpal)

Svietli i geri kaj kak jogenj v duši i sviesti kajkavcev, v goveru njievem od naviek, od gda znaju za se.

Zaista, 33 godine, jednu trećinu stoljeća njeguje se i čuva kajkavski jezik u zbornicima Draga domaća rieč, u pisanoj riječi naših pjesnika, ljudi bogatih duhom i prožetih ljubavlju prema svom materinjem govoru. Prve knjige na kajkavskom jeziku pisane su u 16. st.
Prvim našim piscima, Antunu Vrančiću i Ivanušu Pergošiću, bilo je jasno koliko je taj naš jezik poseban. Želeći da im djela budu razumljiva i izvan granica kajkavskih govora, oni namjerno unose sinonime -
paralelne riječi iz štokavskog i čakavskog narječja. Tako obogaćuju svoja djela, grade jezik hrvatski — grade kičmu hrvatskog naroda,
hrvatske nacije.

U 19. st. kajkavci se odriču mogućnosti da kajkavsko narječje postave za temelj standardnog jezika Hrvata, ali time ne vrijeđaju i ne osakaćuju svoj kajkavski govor, dapače, obogaćuju kajkavce poznavanjem dijela štokavštine i, naravno, poznavanjem standardnog jezika kao posebnog jezika, nadjezika koji moraju učiti i koji razumiju svi Hrvati. Znali su naši ilirci da dok ima govornika jednog jezika, nikakve mijene povijesti neće mu nauditi, neće ga uništiti.

Iz godine u godinu to nam dokazuju svi sudionici literarnog natječaja Draga domaća rieč svojim pjesmama, svojim upornim bilježenjem života oko sebe dragom nam domaćom rieči.

Na natječaj ove godine javili su nam se pjesnici iz ivanečkog kraja i okolice, iz Koprivnice, Hlebina, Pleternice, Preloga, Varaždina, Zagreba, Svetog Križa Začretja i Oroslavlja. S tog širokog područja sjeverne Hrvatske zvoni nam naš kaj najviše kroz teme: sjećanje na prošla vremena (Škrinjarova škrinja, Se pe nje diši, Zeliezna vrata,
Nejte me buditi, Hapak) i povezanost čovjeka i prirode (Jesen, Kaštiga, Bez rieči deteljina hmira, Posmetuh, Kak i čovek).
Nezaobilazna je i tema ljubavi, ali i razmišljanja o životu općenito (Vu sviet udišiu, Nuoč, Tveoke, Kuljegica, Zmefka vremena, Vzadnje vreme,
Vera vu čuveka, Naš kaj).

Kajkavci se znaju i kritički, ali i humoristički osvrnuti na stvarnost koja ih okružuje ili životne trenutke koji ponekad i iznenade čovjeka {Surferi, Hkmice, Pa dee si do vej, Obećana zemlja, Nobles čovek &pes).

Svake godine kroz raznolikost tema pokazuje se bogatstvo kajkavskog jezika. Ali, kao što nam je standardni jezik danas pod snažnim utjecajem anglizacije, tako je i kajkavski govor pod snažnim utjecajem oblika standardnog jezika. Upravo bilježenjem, tj. pisanje svog narječja, moramo nastojati sačuvati njegovu bit, moramo biti puristi, jezični čistunci i boriti se protiv riječi stranih duhu kajkavskog jezika, ali isto tako moramo biti ponosni i na naš standardni jezik - jezik hrvatski. Iako je 4. listopada ove godine obilježena peta obljetnica međunarodnog priznanja hrvatskog jezika, kao novi članovi Europske unije ipak si možemo postaviti pitanje poput našeg pjesnika Vinka Slivara: “feie oapče vie

za jezik tvuaj
za naš ŠTO,
i još toaplieši KAJ?”

Na postavljeno pitanje pjesnik nam i odgovara:

“če se neme somi starali
nestal bo jezik naš hervatski
vmerl bo igoavar
NAŠ KAJKAVSKI“

Ružica Žunar, prof.

Ključne riječi
Inv.br.
Info
Signatura
X1576
U čitaonici!
886.2(082) DRA ’13
Point d.o.o. - Vidovečka 56b, VARAŽDIN - Tel: 042/206 306