UVOD
Koje bolesti ima najviše na svetu?
Na ovo pitanje lako je odgovoriti: najviše ima malarije.
Tačno je, da ima i drugih bolesti mnogo; mnogo ljudi ’boluje od tuberkuloze, mnogo ih boluje od reume,-ali malarija prevazi! az i sve te bolesti.
Računa se, da boluje godišnje na ćelom svetu oko 500 miliona ljudi samo od malarije; 500 milioma — to je četvrtina ljudskoga roda, no to je najniža brojka za malariju; drugi naučnici tvrde, da godišnje boluje od malarije 800 pa sve do 1000 miliona ljudi, a to znači, da boluje polovina svih ljudi na svatu.
Da je to tačno, treba samo pogledati u kojim krajevima se malarija širi i hara.
Malarija obuhvata najveći deo sveta, od jednog pola do drugog i njena je država od svih država najveća.
Jer malo ima krajeva, gde nema malarije; takvi su samo oni najhladniji krajevi blizu večitog snega i leda.
Tako u Evropi malarija se proteže do severne Švedske i hladnog Arhangelska u Rusiji; to je njezina sevfirna granica.
U krajevima, gde se menjaju leto i zima, tamo se javlja malarija u toplim mesecima; takvi .su naši krajevi.
Dalje na jugu, gde nema zime, tamo traje malarija celu godinu; to su topli krajevi Afrike, Azije i Amerike.
što je kraj topliji, to je malarija jača i opasnija.
Postoje na jugu, u Africi ili Americi, bogati i plodni krajevi, ali belom čoveku tamo nema opstanka: ako se naseli tamo, ubrzo oboli od malarije tako teško, da mora ubrzo da se seli — da se seli, ili iz zemlje, ili pod zemlju.
To su krajevi, gde ’su ljudi zbog malarije malobrojni; to su krajevi, divlji i zaostali, jer sav napredak u njima koči teška malarija