Banner
Knjižnica i čitaonica ˝Fran Galović˝ Koprivnica

Stanko Vraz

Stanko Vraz
Rođen: 30.06.1810. Wikipedia
(Cerovec, SVN)
Umro: 20.05.1851.
Mjesto djelovanja:Zagreb, Graz
Opis:Hrvatski i slovenski književnik
Izvor:Ivo Frangeš: Povijest hrvatske književnosti: Zagreb: 1987

VRAZ, STANKO (pravo ime Jakob Frass, od njem. Freisass)
(30. 6. 1810, Cerovac, Ljutomer - 20. 5. 1851, Zagreb).

U Mariboru 1830. završava njemačku gimnaziju (gramatiku i humaniora).
Filozofiju, tj. dva završna razreda današnje srednje škole, polazio je u Grazu.
Po želji roditelja trebao je nakon svršene filozofije studirati bogosloviju, ali ne osjećajući želje za svećeničkim pozivom, upisuje 1832. pravo, koje zbog zaokupljenosti književnošću i filologijom nije završio.
U Grazu se intenzivno bavi učenjem europskih i slavenskih jezika, druguje s Francom Miklošičem, jezikoslovcem i paleografom.
Poznavao je njemački, francuski, engleski te češki i poljski jezik.
Kao student prevodi latinske klasike, Vergilija (Georgica, Eneida), Horacija, Katula, Ovidija i slavenske pjesnike Mickievvicza i Puškina.

Stihove počeo pisati kao gimnazijalac, na slovenskom jeziku, odnosno narječjem svoga rodnog kraja, istočne Štajerske.
I poznije, kao student, nastavit će pisati pjesme na zavičajnom dijalektu, pa će zbog toga doći do razilaženja između njega i kruga oko slovenskoga književnog almanaha ˝Kranjske čbelice˝ u Ljubljani, u kojemu su Prešeren i Čop književno uvodili srednjoslovenski (kranjski) dijalekt kao književni jezik Slovenaca.
Godine 1833. susreće se u Grazu s hrvatskim preporodnim prvakom Ljudevitom Gajem.
Za praznika 1835. upoznao se Vraz s mladom Gajevom nećakinjom Julijanom Cantilly (1812 - 1842), kćerkom imućnoga trgovca i gradskog senatora u Samoboru.
Pod dojmom osobne povrijeđenosti zbog stava Prešerenova književnog kruga, Vraz se lako oduševio za Gajeve preporodne ilirske ideje.
Sve češće posjećuje Zagreb i sve više se približava duhovnoj struji hrvatskoga narodnog preporoda.

Kad je 1835. počela izlaziti u Zagrebu ˝Danica ilirska˝, Vraz postaje njezinim suradnikom.
Prvu pjesmu na hrvatskom jeziku Stana i Marko objavio je 12. rujna 1835. u ˝Danici˝ s potpisom ˝Stanko Vraz, Ilir iz Štajera˝.
Godine 1839. potpuno se opredjeljuje za hrvatsku književnost i nastanjuje u Zagrebu.

Osjetivši potrebu izlaganja suvremenih književnih pitanja, pokrenuo je 1842. s Dragutinom Rakovcem i Ljudevitom Vukotinovićem književni zbornik i časopis Kolo, u kojemu je surađivao pod pseudonimom Jakob Rešetar.
Nakon neuspjeha u natječaju za profesora hrvatskog jezika na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu, preuzima 1846. dužnost prvog tajnika Matice Hirske.
Neuslišan u ljubavi prema Ljubici Cantilly, kojoj je posvetio svoj ljubavni lirski kanconijer Đulabije, nije se ženio.
Umro od sušice.
Položen je u Ilirsku arkadu na Mirogoju, u panteonu hrvatskih preporodnih pisaca.

DJELA:
- Narodne pjesni ilirske, Zagreb, 1839;
- Đulabije, Ljubezne ponude za Ljubicu, Zagreb, 1840;
- Glasi iz dubrave žeravinske, Zagreb, 1841; - Gusle / tambura, Prag, 1845;
- Pesmarica, V Gradcu, 1863;
- Djela Stanka Vraza I-V, Zagreb, 1863-1877;
- Izabrane pjesme, Zagreb, 1880;- Đulabije, Zagreb, 1920;
- Izabrane pjesme, Zagreb, 1924;
- Stanka Vraza -Slovenske pesmi, Krško, 1926;
- Stihovi i proza, Zagreb, 1951: Slovenska djela I-II, Zagreb, 1952;
- Djela (Vraz - Preradović), Zagreb, 1954;
- Pjesnička djela I-III, Zagreb, 1953-1955;
- Slovenska korespondenca (Vraz - Koćevar), Ljubljana, 1961;
- Poezija i proza, Zagreb, 1963; - Pjesme i članci, PSHK, knj. 30, Zagreb, 1965.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.