Banner
Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin

Spiridon (Špiro) Brusina

Spiridon (Špiro) Brusina
Rođen: 11.12.1845. Wikipedia
(Zadar, HRV)
Umro: 21.05.1908.
Mjesto djelovanja:Zagreb, Budimpešta
Opis:Hrvatski zoolog
Izvor:Spomenica hrvatskog prirodoslovnog društva 1885-1985

Rođen je u Zadru 11. prosinca 1845. od oca Jurja, učitelja, i majke Josipe rođ. Degan kao sedmo od petnaestoro djece.
Djed mu je Ivan bio doselio iz Palmanove u Furlaniji i nastanio se kao trgovac u Zadru.
Nakon završene gimnazije u Zadru Špiro je četiri semestra studirao prirodopis na Filozofskom fakultetu Bečkog sveučilišta (1865—1867).
Već tu je pokazao svoju vrlo izrazitu sklonost muzejskom radu, pa mu je čuveni upravitelj dvorskoga mineraloškog kabineta M. Hoernes ponudio mjesto pomoćnika.
Mjesto je, međutim, bilo s početka neplaćeno, a Brusini je stigla vijest da mu je umro otac, i on se 1867. vratio u Zadar gdje je prihvatio mjesto suplenta na gimnaziji.
Tu službu obavljao je samo tri mjeseca.
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti upravo je bila raspisala natječaj za pristava, tj. za kustosa u prirodoslovnom odjelu zagrebačkoga Narodnog muzeja kojim je tada upravljala.
Na preporuku akademika Ž. Vukasovića na Akademijinoj sjednici od 29. studenog 1867. bio je primljen Brusina.
U Zagreb je stigao na samu Staru godinu i službu nastupio 1. siječnja 1868.
Njegovim dolaskom u Muzej nastupilo je novo razdoblje za prirodoslovne struke.
Ubrzo je uspio odvojiti Zoološki odsjek od Odsjeka za mineralogiju i geologiju (1870), a 1875. preuzeo je prof. Jiruš botaničku zbirku za Botaničko-fiziološki zavod.
Zatim je Zoološki odsjek prerastao 1876. u Hrvatski narodni zoološki muzej, i Brusina mu je od tada do svoga umirovljenja (1901) upravitelj.

Cjelokupno javno djelovanje S. Brusine može se podijeliti u tri osnovna područja:

a) znanstveno-istraživačka i nastavna djelatnost,
b) muzejski rad,
c) nastojanja vezana uz postanak i život Hrvatskoga prirodoslovnog društva.

a) Zoolog Brusina već od svoje rane mladosti očitovao je urođeni smisao za promatranje okolice, prikupljanje prirodnina i njihovo svrstavanje.
S velikim žarom i marljivošću uvijek je pratio najvažnija zbivanja u zoologiji, tako da se brzo nakon dolaska u Zagreb razvio u vrsna i priznatog stručnjaka.
Više od tri desetljeća sudjelovao je u radu mnogih zooloških, malakoloških ili ornitoloških kongresa, više puta biran u njihova predsjedništva.
Bio je član više akademija znanosti (Zagreb, Budimpešta, Beograd, Palermo, Filadelfija, Carigrad) te brojnih znanstvenih i stručnih društava (Beč, Bruxelles, Liege, Moskva, Berlin, Dresden, Brno, Modena, Frankfurt a/M, Augsburg, Milano i dr.).
Kao zoolog, naročito kao paleomalakolog, bio je cijenjen i izvan granica domovine.
Najviše je dao u paleontologiji mekušaca, zatim u malakologiji i ornitologiji.
Kako ističe V. Kochansky-Devide, koja je o Brusini napisala dosad najiscrpniji prikaz (Geološki glasnik 28, 1975), »za malakologiju neogena i današnjice, osobito faune kopna i uzemnih voda, još i danas predstavlja među klasičnim autorima jednu od najviše navođenih ličnosti«.
Svoje radove objavljivao je u francuskim, belgijskim, talijanskim, austrijskim i njemačkim zoološkim časopisima a bio je i uvaženi suradnik međunarodne publikacije »Les Fonds de la Mer«.
I sam je provodio složena pomorska istraživanja živo se zalažući (1872. i 1893) za osnivanje naše postaje za proučavanje Jadranskog mora.
Već kao maturant objelodanio je u »Izvješćima zoološko-botaničkog društva«u Beču svoj rad o neobjavljenim dalmatinskim konkilijama (1865).
Fosilni i recentni mekušci ostat će trajno područje njegova znanstvenog interesa iz kojega će proizići na desetke zapaženih radova o mekušcima Jadranskog mora, o kopnenim recentnim puževima, te o mekušcima jugoistočne Evrope nađenim u slatkovodnim i brakičnim neogenskim naslagama.
U paleontološkim radovima naročito je obradio velike limnokardije, kongerije, valencijenezije i puževe.
Prvi je opisao više od šest stotina neogenskih vrsta i podvrsta mekušaca, a većina tih taksona u znanosti se održala.
Prilikom početka rada obnovljenog Sveučilišta objelodanio je djelo o našim neogenskim mekušcima (Prilozi paleontologiji hrvatskoj, Rad JAZU 28, 1874) koj

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.