Ivan KUKULJEVI SAKCINSKI

Ivan KUKULJEVI SAKCINSKI
Rođen: 29.05.1816.
(Varadin, HRV)
Umro: 01.08.1898.
Opis:Hrvatski povjesniar, knjievnik i politiar
Jezik:hrv
Izvor:Wikipedia, Josip Horvat: POLITIKA POVIJEST HRVATSKE

(Varadin, 29. svibnja 1816. - Puhakovec, Hrvatsko Zagorje, 1. kolovoza 1889.), hrvatski povjesniar, knjievnik i politiar.

kolovao se u gimnaziji u rodnom Varadinu i Zagrebu, te na Vojnoj akademiji u Kremsu.
Tijekom kolovanja poeo je pisati na njemakom jeziku.
Godine 1833. stupio je u vojsku, a ve tri godine kasnije (1836.) postao je oficir u Beu.
Od 1837. godine, kada je upoznao Gaja, oduevljen je ilirac.
1840. godine je dobio zapovijed za premjetaj u Milano.
Samo godinu dana kasnije (1841.) podnio je ostavku na oficirsku slubu i vratio se u Hrvatsku i ukljuio se u politiki ivot borei se protiv maarizacije i cenzure.
Postat e jedan od voa Ilirskog pokreta.
Godine 1845. postao je veliki sudac Varadinske upanije, a 1861. veliki upan zagrebaki.
est godina kasnije (1867.) smijenjen je i otada se vie nije bavio politikom.

Kukuljevieva politika djelatnost obuhvaa dva razliita perioda: do 1850. godine i od 1860. do 1867. godine.
Pod Bachovim apsolutizmom (1851. - 1860.) bio je onemoguen politiki rad pa je stoga i on u tom periodu bio politiki neaktivan.
U prvom je razdoblju radikalni pobornik osloboenja Hrvatske od Austrije i Maarske i beskompromisni ideolog junoslavenskog ujedinjenja revolucionarnim putem.
Smatrao je kako se osloboenje i ujedinjenje Junih Slavena moe ostvariti samo borbom, pa je s tim ciljem agitirao meu Hrvatima i Srbima u Vojnoj Krajini.
Privreni njegovoj linosti graniari u svojim Narodnim zahtijevanjima u proljee 1848. godine trae da se sloboda i jedinstvo junoslavenskih naroda ostvare na osnovi ideja Velikog Kukuljevia.

Ivan Kukuljevi Sakcinski prvi je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. godine propagirajui borbu za nacionalno osloboenje s neobinom smionou, zahtijevajui da se hrvatski uvede kao slubeni jezik u kole i urede, tako da uvoenje u javni ivot bude postupno.
Dotadanji govori u hrvatskom Saboru su bili samo na latinskom jeziku.
U svom govoru je naglasio pogubnost nadomjetanja hrvatskog stranim jezicima.
Meu ostalim, kazao je Mrtvi jezik je rimski, a ivi maarski, njemaki i talijanski, to su nai tutori.
ivi nam se groze, mrtvi nas dre za grlo, gue nas i nemone nas vode i predaju ivima u ruke. Zato sam ja toga mnijenja, da bi slavni stalei i redovi na to ve jednom misliti poeli, kako da svoj jezik tuemu pretpostave i njega u javni ivot uvedu....
Njegov govor je izazvao uzbunu kod austrijskih i maarskih vlasti te estoke prigovore visoke aristokracije.
I ostali njegovi govori u Hrvatskom Saboru i na upanijskim skuptinama otkrivaju beskompromisno zalaganje za slobodu i samostalnost Hrvatske, te su stoga mogli biti objavljeni samo u ilegalnom ilirskom listu Branislav koji se tiskao u Beogradu, izvan domaaja austro-maarske cenzure.
Na Kukuljeviev prijedlog Hrvatski Sabor 1847. donosi zakljuak o uvoenju hrvatskog jezika kao slubenog jezika.

U revoluciji 1848. godine Kukuljevi se nalazi meu radikalnim demokratima.
Pod njegovim utjecajem, a protiv izriite carske zapovijedi Jelai 5. lipnja otvara Hrvatski Sabor koji su beki dvor i maarska vlada zabranili.
Na Kukuljeviev prijedlog dolazi i do sazivanja Slavenskog kongresa u Pragu.
Pored toga on je potakao i detronizaciju Habsburgovaca na devetoj sjednici Hrvatskog Sabora 21. lipnja 1848. godine.
No, Kukuljeviev politiki rad u drugom razdoblju njegovog politikog djelovanja (poslije guenja revolucije i Bachova apsolutizma, koji ga je drao pod policijskom prismotrom) u sutoj je suprotnosti s njegovim ranijim antiaustrijskim, slobodarskim i demokratskim dranjem.
Kada je 1861. godine postao veliki upan zagrebaki on se, kao i jo neki bivi Ilirci, stavlja u slubu Bea i provodi protuhrvatsku i protujunoslavensku politiku progonei svoje prijatelje koji su i dalje ostali vjerni ilirskim idejama. Kada se Austrija nagodila s Maarskom uklonjen je s mjesta velikog upana.

Unato

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.