Oscar Wilde

Irski dramski pisac, pjesnik i prozaist.
Pravo ime autora : Fingal O’Flaherty Wills.
Piše i pod pseudonimom Sebastian Melmoth.

Oscar Fingal O’Flahertie Wills Wilde (Dublin, 16. listopada 1854. - Pariz, 30. prosinca 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.

Oscar Wilde roðen je 16. listopada 1854. godine u Dublinu u Irskoj, dvije godine nakon brata Wiliama.
Pohaðao je ½Trinity College½ u Dublinu od 1871. - 1874. godine.
Dobio je stipendiju za ½Magdalen College½ u Oxfordu koji je poèeo pohaðati 1875. godine.
Najveæi utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: Svinbern, Walter Peter i John Raskin.
Pohaðajuæi Oxford, zbog svog ekscentriènog ponašanja imao je problema s profesorima.
Tijekom 1875 i 1876. godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina.
Zbog smrti oca 1876. godine vraæa se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a 1878. godine dobiva ½Nagradu za englesku književnost½.
Uskoro napušta Oxford i odlazi u London gdje polako stjeèe popularnost meðu književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u Ameriku.
Poslije povratka iz Amerike,
nekoliko je mjeseci živio u Parizu. 1884. godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana.
Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. 1890. godine objavio je svoje najèuvenije djelo, roman ½Slika Doriana Graya½.
U to je vrijeme Wilde doživio najveæu slavu.
No, u ljeto 1891. godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje.
U to vrijeme postaje i alkoholièar, a njegova slava poèinje polako blijediti. 1895. godine osuðen je na dvije godine prisilnog rada zbog ½nakaznog ponašanja½.
Poslije povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od sviju umire 30. studenog 1900. godine.

Stogodišnjica smrti slavnog pisca bila je obilježena istovremeno u Parizu, Londonu i Dublinu.
Ambasadori Irske i Britanije digli su u Prizu èaše sa skupocjenim šampanjcem u èast genija, a katolièki sveæenik održao je dirljiv govor o nekad izgubljenom sinu koji je ponovo naðen...
U Londonu je lord Douglas, unuk Wildeovog najpoznatijeg ljubavnika Bouzia, svirao polku na klaviru za predsjednicu Irske Mary McAlis. Irska je predsjednica sveèano otvorila londonsku izložbu o Oscaru Wildeu u Britanskoj biblioteci.
Troškove oko Wildeove izložbe u Londonu pokrila je tvrtka „Taitinger“ koja proizvodi šampanjac.
U Dublinu je komemoracija prošla najskromnije – okupljanjem nekoliko desetina ljubitelja ispred Wildeove rodne kuæe, gdje je danas prometna stanica metroa.
Interesantno je da su i Dublin i London tek nedavno podigli spomenik Oscaru Wildeu.
U Londonu je spomenik 1998. godine ponosno otkrio britanski tajnik za kulturu, Chris Smith, inaèe otvoreni homoseksualac.
On je zahvalio Wildeu što je dao svoj život da bi danas zaživjelo društvo koje tolerira razlièitosti.
Na spomeniku su uklesane Wildeove rijeèi: ½Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda.½

U Dublinu je Wildeov spomenik poznat po skupocjenom metalu od kojeg je njegov kaput izraðen.