Vladis Vujnovi

Vladis Vujnovi
Rođen: 13.07.1933.
(HRV)
Opis:Fiziar, astronom
Jezik:hrv
Izvor:Wikipedia

Vladis Vujnovi, (13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije

kolovao se u Osijeku i Zagrebu.
Diplomirao je fiziku 1957. na Prirodoslovno-matematikom faklutetu Sveuilita u Zagrebu, te na istom fakultetu postao asistent pri Katedri za dinamiku astronomiju i astrofiziku.
Doktorirao je s 28 godina spektroskopiju elektrinih izboja (1961.) na Sveuilitu u Liverpoolu, Velika Britanija.
Godine 1962. prelazi na Institut za fiziku Sveuilita u Zagrebu gdje iste godine utemeljuje Odjel fizike ioniziranih plinova, iji je proelnik do 1980. (1979.g. est mjeseci obavlja dunost direktora Instituta), a od 1975. do 1978. bio je i proelnik Astrofizikog odjela Opservatorija Hvar.

Od 1965. znanstveni je suradnik, 1973. vii znanstveni suradnik, 1979. izvanredni profesor, 1984. znanstveni savjetnik, god. 1986. biran u zvanje profesora, a god. 1997. prelazi na Geofiziki odsjek Prirodoslovno-matematikog fakulteta kao redovni profesor, umirovljen listopada 2003.

Na sveuilitima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku predavao je predmete Osnove fizike, Uvod u astronomiju, Astronomija i astrofizika, Atomska fizika, Spektroskopija ioniziranih plinova, Aeronomija, Planetologija, te na poslijediplomskom studiju Atomsku fiziku i Optiku - spektroradiometriju.

Odgojio je niz suradnika, vodio vie od 50 diplomskih radova, desetak magistarskih te nekoliko doktorskih radova.
Organizirao je znanstvene konferencije, vodio je niz domaih i meunarodnih projekata (posljednji je bio projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta: Geomagnetizam u podruju Hrvatske).
lan je domaih i meunarodnih znanstvenih drutava: Hrvatsko fizikalno drutvo, Hrvatsko astronomsko drutvo, Europsko astronomsko drutvo, Kraljevsko astronomsko drutvo iz Londona.
Autor je 38 originalnih znanstvenih radova.

Podruje njegova znanstvenog djelovanja su fizike znanosti: laboratorijska, astrofizika i geofizika istraivanja.
U laboratorijskoj spektroskopiji elektrinih izboja djeluje pionirski, promiui i razvijajui postupke i metode, posebno dijagnostike.
U zraenju visokotemperaturnoga ioniziranog vodika otkrio je pojavu rastapanja spektralnih linija u Balmerovu spektru i protumaio je autoionizacijskim prijelazom diskretnih energijskih razina u kontinuum, te uveo pojam statistikoga rekombinacijskog kontinuuma.
Mjerio je vjerojatnosti prijelaza i Starkove konstante irenja spektralnih linija, te ustanovio poopenu Planckovu formulu zraenja usijane povrine volframa.
Danas istrauje podruje geomagnetizma i aeronomije; prouava prolazak ultraljubiastog zraenja kroz atmosferu i mjeri geomagnetsko polje, te vodi projekt Ministarstva znanosti Geomagnetizam u podruju Hrvatske.

Bio je bliski suradnik prof.Gabrijelu Divjanoviu za njegova ivota.

kolovani je klavirist.

Uz znanstveni rad trajno se zalae za popularizaciju znanosti, za to je 1998. godine odlikovan Dravnom nagradom za popularizaciju i promidbu znanosti, te Nagradom Ivana Filipovia za ivotno djelo 2003. god.

Svoj je pedagoki rad upotpunio nizom udbenika i prirunika:

Osnove atomske fizike I i II,
Osnove astrofizike,
Tamo gdje se zvijezde raaju,
Titraji, valovi i svjetlost,
Astronomija 1.,
Astronomija 2.,
Astronomija za uenike osnovne kole
Rjenik astronomije i fizike svemirskog prostora.
Fizika 7 - udbenik fizike za 7. razred osnovnih kola, 2007.
Fizika 8 - udbenik fizike za 8. razred osnovnih kola, 2008.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.