Gilbert Keith Chesterton

Gilbert Keith Chesterton
Rođen: 29.05.1874.
(Campden Hill, London, GB)
Umro: 14.06.1936.
Opis:Engleski knjievnik
Jezik:engleski
Izvor:Wikipedia

Gilbert Keith Chesterton (Campden Hill, 29. svibnja 1874. - London, 14. lipnja 1936.), engleski knjievnik.
Njegov bogat i raznolik stvaralaki opus ukljuuje novinarstvo, poeziju, biografiju, religiozna djela, fantaziju i detektivsku fikciju.

Chestertona su nazivali princom paradoksa.
Njegova proza je leprava, isprepletena zauujuim formulafcijama.
Jedan je od rijetkih kranskih mislilaca kojemu se podjednako dive liberalni i konzervativni krani, a i mnogi ne-krani.
Chestertonovi vlastiti teoloki i politiki stavovi bili su prerafinirani da bi se mogli jednostavno ocijeniti liberalnima ili konzervativnima.
Ne smije ga se zamijeniti za njegovog roaka, A. K. Chestertona.

Roen u Campden Hillu, Kensington, London, Chesterton se obrazovao u koli St. Paul.
Pohaao je Slade School of Art kako bi postao ilustrator, a pohaao je i satove knjievnosti u University College, no nije zavrio nijedan fakultet.
Godine 1896. poeo je raditi za Londonskog izdavaa Redway, i T. Fisher Unwin, gdje je ostao sve do 1902.
Tijekom ovog perioda zapoeo je i svoja prva honorarna djela kao novinar i knjievni kritiar.
Godine 1901. oenio se za Frances Blogg, i sa njom ostao do kraja svog ivota. Daily News dodijelio mu je tjednu kolumnu 1902., zatim 1905. dobija tjednu kolumnu u The Illustrated London News, koju e pisati narednih trideset godina.

Chesterton se prema vlastitim priznanjima kao mladi zainteresirao za Okultno, a sa svojim bratom Cecilom eksperimantirao je sa zvanjem duhova.

Sazrijevanjem je meutim, postajao sve vie ortodoksan u svojim krianskim uvjerenjima, kulminirajui preobraanjem u Katolicizam 1922.

Chesterton je bio velik ovjek, visok 1.93m, teak 134kg.
Iz njegovog obima izrodila se poznata anegdota.
Tijekom prvog svjetskog rata, neka Londonska dama ga je upitala zasto nije na fronti (en. out at the front na fronti ili vani sa prednje strane); odgovorio joj je Ako proete sa strane, vidjet ete da jesam.

Drugom je prilikom prigovorio svom prijatelju, Georgeu Bernardu Shawu, Gledaju tebe, svatko bi pomislio da Engleskom vlada glad. Shaw mu je odgovorio, Gledaju tebe, svatko bi pomislio da si ju ti prouzrokovao.

Obino je nosio ogrta i zguvan eir, sa tapom u ruci i cigarom u ustima.
esto bi zaboravljao kuda je krenuo, i proputao bi vlakove koji su ga trebali tamo odvesti.
U nekoliko je navrata slao telegrame supruzi sa neke daleke (i pogrene) lokacije, primjerice Ja sam u Market Harboroughu.
Gdje sam ono trebao biti?, na to bi mu ona odgovorila Kod kue.

Chesterton je oboavao debate i esto se u njih uputao sa prijateljima kao George Bernard Shaw, Herbert George Wells, Bertrand Russell i Clarence Darrow.
Prema njegovoj autobiografiji, on i Shaw igrali su kauboje u nijemom filmu koji nikada nije izdan.

Preminuo je 14. lipnja, 1936. kod kue u Beaconsfieldu, Buckinghamshire.
Govor na posmrtnoj misi u Westminsterskoj katedrali odrao je Ronald Knox.
Chesterton je pokopan na katolikom groblju u Beaconsfieldu.
Vrijednost njegove ostavtine utvrena je na 28,389 funti.

Chesterton je napisao oko 80 knjiga, nekoliko stotina pjesama, 200-tinjak kratkih pria, 4000 eseja, i nekoliko scenarija.
Bio je knjievni i drutveni kritiar, povjesniar, scenarist, teolog i branilac katolike crkve, debatirao je i pisao misterije.
Bio je kolumnist za Daily News, za Illustrated London News, i za vlastitu tiskovinu, G. K.s Weekly; pisao je i lanke za Enciklopediju Britannicu.
Njegov najpoznatiji lik je detektiv-sveenik Otac Brown (en. Father Brown), koji se pojavljivao samo u kratkim priama, dok je njegov neosporivo najpoznatiji roman ovjek koji je bio etvrtak (en. The Man Who Was Thursday).
Uvjereni kranin bio je puno ranije nego je primljen u katolianstvo, a kranske se teme i simboli pojavljuju kroz mnoga njegova djela.
U Sjedinjenim se Amerikim Dravama njegovo pisanje distribuiralo i populariziralo kroz The

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.