Banner
Knjinica i itaonica grada Preloga

Winston Leonard Spencer CHURCHILL

Winston Leonard Spencer CHURCHILL
Rođen: 30.11.1874. Wikipedia
(Oxfordshire, GB)
Umro: 24.01.1965.
Opis:Britanski politiar i pisac, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1953. godine
Jezik:engleski
Izvor:Wikipedia

Winston Leonard Spencer Churchill (Oxfordshire, 30. studenog 1874. - London, 24. sijenja 1965.) - britanski politiar, dravnik, pisac i borbeni imperijalist najpoznatiji kao premijer Velike Britanije tijekom Drugog svjetskog rata.
Osvojio je 1953. Nobelovu nagradu za knjievnost zahvaljujui knjigama u kojima je opisao modernu englesku i svjetsku povijest. Sir Winston Churchill 2002. godine je izabran za najveeg Britanca u povijesti u anketi 100 najveih Britanaca.

Sir Winston Leonard Spencer Churchill roen je 30. studenog 1874. godine u mjestu Oxfordshire.
Godine 1895. zavrio je vojnu akademiju u Sandhurstu.
Kao asnik britanske vojske borio se 1897. - 1898. protiv ustanika na sjeverozapadu Indije, a 1898. pod Kitchenerom, u bici kod Omdurmana (Sudan).
Naredne godine naputa vojsku i neuspjeno se kandidra kao lan Konzervativne stranke za zastupnika u britanskom parlamentu.
Kao ratni dopisnik sudjelovao je u burskom ratu kada je (1898.) i zarobljen.
Svojim podvizima i dopisima s bojita stekao je veliku popularnost na osnovu koje je 1900. izabran za zastupnika Donjeg doma.
etiri godine kasnije prikljuio se Liberalnoj stranci.
U periodu od 1905. - 1908. obnaao je dunost dravnog podsekretara za kolonije, a u periodu 1908. - 1909. bio je ministar trgovine.
No, iste godine preuzima dunost ministra unutarnjih poslova i na njoj ostaje sve do 1911. godine.
Od tada pa sve do 1915. prvi je lord Admiraliteta.
Nakon neuspjele dardanelske operacije odlazi na Zapadni front kao zapovjednik bataljuna.
Dvije godine kasnije, 1917. ponovo preuzima ministarsku dunost kao ministar za municiju.
Ve naredne godine (1918.) postaje ministar rata i zrakoplovstva.
Na tom mjestu ostaje sve do 1921. godine.
Od tada pa do 1922. ministar je kolonija.

U vrijeme Oktobarske revolucije uporni je zagovornik intervencije protiv Sovjetske Rusije i jedan od glavnih organizatora intervencije.
Neuspjeh i visoka cijena tog eksperimenta potakli su Lloyd Georgea da ga premjesti na na elo ministarstva kolonija (1921. - 1922.).
Godine 1924. iz Liberalne stranke prelazi u Konzervativnu stranku i iste godine postaje ministar financija.
Na toj dunosti ostaje sve do 1929. godine.
Po dolasku Hitlera na vlast u Njemakoj Churchill opominje Britaniju i poziva je da se to prije i to jae naorua.
Otro osuuje vladinu politiku poputanja Hitleru, a Mnchenski sporazum naziva porazom bez rata.
Zalagao se za beskompromisni stav spram Hitlera kao jedini nain na koji ga se moe obuzdati.
Nakon to je Britanija objavila rat Njemakoj (3. rujna 1939.) ulazi u Chamberlainovu vladu kao prvi lord Admiraliteta.
U najteim danima za Britaniju - nakon Saveznikog sloma u Norvekoj (10. svibnja 1940.) i poslije pada Francuske postao je predsjednik britanske vlade i voa Konzervativne stranke.
U sudbonosnim trenucima kada je Velika Britanija sama stajala nasuprot nacistikoj Njemakoj Churchillove rijei zadivile su itav svijet:

... Nikada neemo malaksati ni popustiti. Ii emo do kraja ma kakva cijena bila; borit emo se na plaama; borit emo se na poljima i na ulicama; borit emo se u brdima; nikada se neemo predati.

Tada je proklamirao i svoju parolu: Svaki ovjek i svaka drava koji idu s Hitlerom nai su neprijatelji, i ve 22. lipnja 1941. nudi savez napadnutom SSSR-u.

U skladu sa svojim gleditem da rat vode dravnici i politiari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih stratekih poduhvata u 2. svjetskom ratu.
Za vrijeme rata blisko je suraivao s amerikim predsjednikom Rooseveltom s kojim je potpisao Atlansku povelju (zaetak Ujedinjenih naroda) i Zakon o zajmu i najmu, zahvaljujui kojem su Britanci primali ameriku vojnu pomo.
Na parlamentarnim izborima 1945. pobjedu odnosi Laburistika stranka. Ali na izborima 1951. laburisti gube vlast i u listopadu iste godine Konzervatinva stranka ponovo preuzima vlast.
Godine 1953. Churchill dobija Nobelovu nagradu za knjievnost, a u travnju 1955. povl

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.