Winston Leonard Spencer CHURCHILL

Winston Leonard Spencer Churchill (Oxfordshire, 30. studenog 1874. - London, 24. sije�nja 1965.) - britanski politi�ar, dr�avnik, pisac i borbeni imperijalist najpoznatiji kao premijer Velike Britanije tijekom Drugog svjetskog rata.
Osvojio je 1953. Nobelovu nagradu za knji�evnost zahvaljuju�i knjigama u kojima je opisao modernu englesku i svjetsku povijest. Sir Winston Churchill 2002. godine je izabran za najve�eg Britanca u povijesti u anketi 100 najve�ih Britanaca.

Sir Winston Leonard Spencer Churchill ro�en je 30. studenog 1874. godine u mjestu Oxfordshire.
Godine 1895. zavr�io je vojnu akademiju u Sandhurstu.
Kao �asnik britanske vojske borio se 1897. - 1898. protiv ustanika na sjeverozapadu Indije, a 1898. pod Kitchenerom, u bici kod Omdurmana (Sudan).
Naredne godine napu�ta vojsku i neuspje�no se kandidra kao �lan Konzervativne stranke za zastupnika u britanskom parlamentu.
Kao ratni dopisnik sudjelovao je u burskom ratu kada je (1898.) i zarobljen.
Svojim podvizima i dopisima s boji�ta stekao je veliku popularnost na osnovu koje je 1900. izabran za zastupnika Donjeg doma.
�etiri godine kasnije priklju�io se Liberalnoj stranci.
U periodu od 1905. - 1908. obna�ao je du�nost dr�avnog podsekretara za kolonije, a u periodu 1908. - 1909. bio je ministar trgovine.
No, iste godine preuzima du�nost ministra unutarnjih poslova i na njoj ostaje sve do 1911. godine.
Od tada pa sve do 1915. prvi je lord Admiraliteta.
Nakon neuspjele dardanelske operacije odlazi na Zapadni front kao zapovjednik bataljuna.
Dvije godine kasnije, 1917. ponovo preuzima ministarsku du�nost kao ministar za municiju.
Ve� naredne godine (1918.) postaje ministar rata i zrakoplovstva.
Na tom mjestu ostaje sve do 1921. godine.
Od tada pa do 1922. ministar je kolonija.

U vrijeme Oktobarske revolucije uporni je zagovornik intervencije protiv Sovjetske Rusije i jedan od glavnih organizatora intervencije.
Neuspjeh i visoka cijena tog eksperimenta potakli su Lloyd Georgea da ga premjesti na na �elo ministarstva kolonija (1921. - 1922.).
Godine 1924. iz Liberalne stranke prelazi u Konzervativnu stranku i iste godine postaje ministar financija.
Na toj du�nosti ostaje sve do 1929. godine.
Po dolasku Hitlera na vlast u Njema�koj Churchill opominje Britaniju i poziva je da se �to prije i �to ja�e naoru�a.
O�tro osu�uje vladinu politiku popu�tanja Hitleru, a M�nchenski sporazum naziva porazom bez rata.
Zalagao se za beskompromisni stav spram Hitlera kao jedini na�in na koji ga se mo�e obuzdati.
Nakon �to je Britanija objavila rat Njema�koj (3. rujna 1939.) ulazi u Chamberlainovu vladu kao prvi lord Admiraliteta.
U najte�im danima za Britaniju - nakon Savezni�kog sloma u Norve�koj (10. svibnja 1940.) i poslije pada Francuske postao je predsjednik britanske vlade i vo�a Konzervativne stranke.
U sudbonosnim trenucima kada je Velika Britanija sama stajala nasuprot nacisti�koj Njema�koj Churchillove rije�i zadivile su �itav svijet:

�... Nikada ne�emo malaksati ni popustiti. I�i �emo do kraja ma kakva cijena bila; borit �emo se na pla�ama; borit �emo se na poljima i na ulicama; borit �emo se u brdima; nikada se ne�emo predati.�

Tada je proklamirao i svoju parolu: Svaki �ovjek i svaka dr�ava koji idu s Hitlerom na�i su neprijatelji, i ve� 22. lipnja 1941. nudi savez napadnutom SSSR-u.

U skladu sa svojim gledi�tem da rat vode dr�avnici i politi�ari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih strate�kih poduhvata u 2. svjetskom ratu.
Za vrijeme rata blisko je sura�ivao s ameri�kim predsjednikom Rooseveltom s kojim je potpisao Atlansku povelju (za�etak Ujedinjenih naroda) i Zakon o zajmu i najmu, zahvaljuju�i kojem su Britanci primali ameri�ku vojnu pomo�.
Na parlamentarnim izborima 1945. pobjedu odnosi Laburisti�ka stranka. Ali na izborima 1951. laburisti gube vlast i u listopadu iste godine Konzervatinva stranka ponovo preuzima vlast.
Godine 1953. Churchill dobija Nobelovu nagradu za knji�evnost, a u travnju 1955. povl