Banner
Point d.o.o.

William Faulkner

William Faulkner
Rođen: 25.09.1897.
(New Albany, Mississippi, US)
Umro: 06.07.1962.
Opis:Američki pripovjedač, pjesnik i romanopisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949.g
Jezik:engleski
Izvor:Wikipedia

Američki pripovjedač, pjesnik i romanopisac. Nobelovac 1949. Slikar propasti i raspada američkog Juga. Romani : Svjetlost u kolovozu, Krik i bijes, Utočišće, Grad, Lupeži i dr.

Odrastao u provincijskoj sredini, na sjeveru siromašne savezne južne države Mississippi.
Taj kraj i ljudi ostavili su neizbrisiv trag u njegovoj prozi.
Faulkner nije maturirao, ali je mnogo čitao (od svjetskih klasika do francuskih simbolista: Paula Verlainea, Wildea, Dostojevskog, Flauberta, Rimbauda, Swinburnea, Shakespearea, Cervantesa ).

1918. primljen je kao dobrovoljac u pilotsku školu britanskoga zrakoplovstva u Kanadi.
Nakon rata vratio se u Oxford, gdje je proživio najveći dio života (potkraj života često boravio u državi Virginiji kod kćerine obitelji).
Nakon pjesama i kraćih proza, prvi mu je početnički roman »Vojnikova plaća«, 1926.
Budući da je teško nalazio izdavače, do kraja II. svjetskoga rata povremeno je odlazio u Hollywood, gdje je pisao i prepravljao uglavnom tuđe scenarije; poznate su njegove preradbe Hemingwayevih romana.
Posljednjih petnaestak godina života uživao je veliku popularnost i bio svojevrsni veleposlanik američke kulture u Europi, Južnoj Americi i Japanu.
Godine 1949. dobio je Nobelovu nagradu za književnost, održavši pritom vjerojatno najpoznatiji i najbolji govor koji je ikada izgovoren tijekom te svečanosti.

Na početku Faulknerova velikog razdoblja njegov je treći roman »Sartoris«, 1929., priča o uglednoj obitelji toga imena kojom počinje njegova saga o Yoknapatawphi i gradiću Jeffersonu (apokrifna imena za gradić sličan Oxfordu i njegov kotar Lafayette).
Na neobično točno opisanu i u svakom detalju proživljenu životu svoje regije (što ga čini i regionalnim piscem), Faulkner je izgradio povijesni, simbolični i mitski svijet.
Prozom biblijske veličine i grozničavog intenziteta, William Faulkner je stvorio, kako je rekao jedan kritik, ˝kozmos koji nitko ne posjeduje˝.
Po senzibilitetu blizak naturalističkim piscima konca 19. stoljeća, no istodobno visoko svjestan i savjestan umjetnik, u svoj je opus integrirao mnoge modernističke narativne tehnike (npr. tehniku struje svijesti, vremenskog flashbacka koji nalazimo u filmovima, polifoniju glasova, narativne rezove i poetske komentare).

Roman »Krik i bijes«, 1929., prikaz je propasti četvero djece stare obitelji Compson, uklopljen u povijest američkoga Juga, a ujedno i eksperimentalni, inovativni roman struje svijesti koji može stati uz bok Joyceovu »Uliksu«.
Radikalnost foknerovske inovacije vidljiva je i po tom što je, esencijalno, sav roman sadržan u svijesti idiota Benjya.
Tom je djelu poput slike u zrcalu suprotstavljen roman o krajnje siromašnoj seljačkoj obitelji Bundrenovih, »Kad ležah na samrti«, 1930., koji se sastoji od unutarnjih monologa muža i (umiruće) žene, njihove mahnite, vizionarske i ekstravagantne djece i susjeda, a radnja kulminira u mitsko-grotesknom, ali primitivnom i tvrdoglavom, ustrajnom prevoženju majčina lijesa na daleko groblje u doba velike poplave.

Posebno je šokantno »Svetište«, 1931., u kojem impotentni gangster Popeye kukuruznim klipom siluje otmjenu i izazovnu Temple Drake te s njom živi u bordelu u Memphisu.
Andre Malraux nazvao je »Svetište« prodorom grčke tragedije u kriminalni trivijalni roman.
Slijede »Svjetlost u kolovozu«, sa središtem oko tragičnoga lika Krista-Sotone, heroja i zločinca Joe Christmasa, opsjednutoga hipernadraženom rasnom sviješću i samomržnjom zbog sumnje da ima crnačke krvi; taj roman istodobno sadrži i najpotresniju ljubavnu priču u Faulknerovu opusu i prikaz otrovnoga bujanja vjerskoga fanatizma, te »Abšalome, sine moj!«, 1936., tehnički nerazmrsiv splet opsesivnoga unutarnjeg monologa mladog Quentina Compsona i trostrukoga narativnog prenošenja verzija priče o usponu i padu Thomasa Sutpena u doba prije, tijekom i poslije Američkoga građanskoga rata - radnja se događa pola stoljeća prije same pripovijesti o usponu i padu Juga kao kao zasebne civilizacije.
Taj roman

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.