Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Ante Kovačić

Ante Kovačić
Rođen: 16.06.1854. Wikipedia
(Oplaznik u Mariji Gorici, HR)
Umro: 10.12.1889.
Opis:Hrvatski književnik
Jezik:hrv
Izvor:Wikipedia

Ante Kovačić (Oplaznik u Mariji Gorici, 6. lipnja 1854. – Glina/Zagreb, 10. prosinca 1889), hrvatski romanopisac i novelist, pjesnik.

Mučan i naporan život proživio je kroz škole i kao advokatski pripravnik (kod Josipa Franka u Zagrebu od 1875 do 1880), a položivši doktorat bio je koncipijent (u pisarnama dr. Banjavčića u Karlovcu, dr. Goldmana i dr. Šrama u Zagrebu).
Istaknut pristaša Stranke prava.
Vlastitu advokatsku kancelariju vodio u Glini, siromašnom kraju, gdje je često strankama od vlastitoga novca plaćao biljege.
Par dana prije selidbe u Đurđevac, doživljava valjda slom živaca - jer otpremaju ga (konjskim) kolima iz Gline u Stenjevac u Zagrebu, na kojem putu zaradi upalu pluća i umre malo nakon toga v. prikaz Ivana Krnica u sarajevskoj Nadi iz god. 1902).

Prvi je veliki Kovačićev prozni tekst «Baruničina ljubav», 1877., roman na razmeđu romantizma i realizma, nastao na uzorima Eugena Suea i Balzaca: mješavina dinamične i počesto nevjerojatne radnje i jezičnoga vatrometa u čemu se Kovačić pokazao, uz Šenou, jednim od glavnih hrvatskih devetnaestostoljetnih jezikotvoraca, po stupnju utjecaja daleko važniji od mnogih akademskih filologa.
Roman obiluje likovima fatalnih žena (Sofija Grefštajn), preljubima, incestom i samoubojstvima, a kompozicijski je inovativan, i u europskim izmjerama.
Sljedeće godine izlazi «Smrt babe Čengićkinje», travestija koja s pravaških nacionalnih pozicija ismijava ilirsku i jugoslavensku ideologiju, karikirajući kultno Mažuranićevo djelo.
Kovačić je i autor više značajnih pripovijesti, među kojima se izdvajaju «Ladanjska sekta» i «Zagorski čudak».
U sljedećem velikom romanu «Fiškal», 1881., autor ponavlja svoje središnje teme i stileme: realistički pristup koji graniči s fantastikom i nerijetko se pretvara u grotesku, likove fatalnih žena, porugljivu, pa i otrovnu satiru stranaca (Nijemaca, Mađara) i južnoslavenske ideologije, žestoki napadaj na obamrlost hrvatskoga plemstva i borokratski mentalitet, raspad osobnosti glavnih protagonista u ludilu ili samoubojstvu.
Prije svoga magnuma opusa, romana «U registraturi», pisac je objavio i nedovršeni roman «Među žabari», ubojitu satiru na onodobne političke moćnike koji su se prepali u aktu prepoznavanja i spriječili daljnje izlaženje (tekst je izlazio u podlistcima).

U glavnom djelu, ’’U registraturi’’ (1888), Kovačić obilno koristi autobiografski materijal.
Ta osobna nota stvorit će u ovom djelu stranice prožete s mnogo topline, neposrednog lirizma i usrdnijeg odnosa prema likovima, osobito u prikazu i opisu djetinstva Ivice Kičmanovića, glavnog lika u djelu.
Iako svrstavan u klasike hrvatskoga realizma, Kovačićev je veliki roman torzo koji u sebe upija oprječne svjetonazore i poetike: u njemu nalazimo spektar situacija i motiva koji obuhvaćaju kanonska pravila i romantizma, realizma i naturalizma.
Nastao u ognjici, nedotjeran i rastrgan, Kovačićev je magnum opus najimpresivnije djelo hrvatske narativne proze druge polovice 19. stoljeća.
Roman ˝U registraturi˝ izlazi 1888 u vijencu u nastavcma, a 1911 u knjizi kao roman.
Neki su ga nazivali senzacionalnim romanom a neki su ga pak autoritetom svog položaja ocijenili negativno i to zbog fatalne žene Laure.
O romanu se nije pisalo punih 10 godina (bio je zabranjen – knjiga u bunkeru).
Šutnju su razbili Milan Marjanović i A.G. Matoš.
Mladi su pisci u Kovačiću otkrili beskompromisnog zastupnika teorije o slobodi umjetničkog stvaranja.

Ovaj roman je primjer umjetnine koja ne može imati samo jednu dimenziju s obzirom na sadržaj, temu i ideju pa ni stil izraza.
Ovo je djelo puno raznovrsnih tonova isto onako kako je i život. Ideja romana je: duhovna biografija druge polovice 19. st. viđena okom pravaša koji u pravednom ogorčenju s plemenitom namjerom pretjeruje kada u hr vidi samo zaostalost, servilnost i pokvarenost.
To je podloga z njegovu satiru u što se uklapa i biografija Kičmanovića od 1-3 djela kada nam se čini da je Kovačić vizionarski antipicirao svoje

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.