Banner
Knjižnica i čitaonica Grada Preloga

Rade Šerbedžija

Rade Šerbedžija
Rođen: 27.07.1946. Wikipedia
(Bunić kod Korenice, HR)
Opis:Hrvatski televizijski, kazališni i filmski glumac, pjesnik i glazbenik
Jezik:hrvatski
Izvor:Wikipedia

Rade Šerbedžija (Buniću kod Korenice, 27. srpnja 1946.) je hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik srpskog podrijetla.

Šerbedžija je rođen u mjestu Bunić kod Korenice, 27. srpnja 1946. godine.

Diplomirao 1969. na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu, nakon čega je ubrzo angažiran u zagrebačkomu Dramskom kazalištu ˝Gavella˝.
Nakon toga naizmjenično radi kao slobodni umjetnik, s angažmanom u HNK Zagreb, te ponovno u ˝Gavelli˝.
Nadaren, iznimne glumačke tehnike, glumac i racija i temperamenta, sugestivan, vrsne dikcije, s lakoćom izvodeći i fizički najteže scene, pokazao se podjednako uvjerljiv u ulogama klasičnog (npr. Shakespeareovi Hamlet i Richard III) i modernog repertoara (npr. Ibsenov Peer Gynt) - u raznim žanrovima, tumačeći likove pozitivnih i negativnih osobina.

Dobitnik je mnogih priznanja (triput nagrađen na Sterijinom pozorju, Nagrada ˝Vladimir Nazor˝, Nagrada ˝Dubravko Dujšin˝, Nagrada ˝Orlando˝ na Dubrovačkim ljetnim igrama).
Na filmu debitira sporednom ulogom u Iluziji (1967.) K. Papića, dok prvu glavnu - mladića na životnoj prekretnici - tumači u Gravitaciji ili fantastičnoj mladosti činovnika Borisa Horvata (1968.) B. Ivande.

Otada sve češće nastupa u glavnim ulogama dobivajući popularnost i ulazeći u krug najrespektiranijih jugoslavenskih glumaca - u filmovima raspona od ratnih drama do suvremene tematike.
Tako su početkom 70-ih godina zapažene njegove uloge komunističkog aktivista dezorijentiranog u privatnom životu u Crvenom klasju (1970.) Ž. Pavlovića i seoskog mladića suočenog s nepravdom u Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja (1973.) K. Papića.
U to vrijeme ističe se i u filmovima koji kritički oslikavaju jugoslavensku suvremenost: kao skladatelj kod kojeg prevladava karijerizam (što potvrđuje njegovu sposobnost karakternog glumca) u filmu Bravo maestro (1978.) R. Grlića (Zlatna arena u Puli) i u naslovnoj ulozi u Novinaru (1979.) F. Hadžića.

Najuspješnija filmska godina za Šerbedžiju je vjerojatno bila 1986. kada s dvije uloge u filmovima dobija titulu najuspješnijeg na pulskom festivalu: revolucionara koji se ne snalazi u poratnom vremenu u Večernjim zvonima L. Zafranovića (Zlatna arena) i radnika ogorčenog siromaštvom i životnim nedaćama u Snu o ruži Ž. Tadića (Velika povelja u Nišu). Velikog radnog potencijala, s uspjehom glumi i na televiziji: u tv-serijama U registraturi, Nikola Tesla (u naslovnoj ulozi), Prosjaci i sinovi i Bombaški proces (kao Josip Broz Tito).
Godine 1982. dobio je godišnju nagradu australske televizije Sammy za glavnu ulogu u australskoj televizijskoj ekranizaciji drame Oslobođenje Skoplja D. Jovanovića.
Objavio je 2 zbirke pjesama: Promjenljivi i Crno, crveno.
Bio je predavač scenskog govora i glume na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu te kao izvanredni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

Godine 1991. napušta Hrvatsku odlazi u Srbiju gdje se također probio kao glumac.
Za vrijeme Srpske agresije živio i radio je do 1992. u Srbiji (Jugoslaviji).
U filmu „Dezerter“ Živojina Pavlovića koji je dovršen sredinom 1992. Šerbedžija je glumio glavnu ulogu.
Film snimljen nakon okupacije u Vukovaru, kada je ovaj grad „pripadao“ ˝Srpskoj krajini˝.
U tom filmu se pokazuju i snimci razrušenoga grada.

Unatoč tome što je već glumio u 80-ak filmova distribuiranih uglavnom na području bivše Jugoslavije, proboj u svjetske vode zadobio je filmom Hanin rat te filmom Prije kiše Milče Mančevskog.
1996. Šerbedžija je glumio oca izbjeglice u filmu Belma te u novozelandskom filmu Ne znam engleski (Broken English).
Potom su uslijedile uloge u vodećim holivudskim ostvarenjima Svemirski kauboji, Nemoguća misija, Zdrpi i briši i drugi.

Šerbedžija je poznat i po čitanju poezije te kazališnim predstavama.
Pokrenuo je i novo kazalište Ullysses u Puli, koji je premijeru doživio s predstavom Kralj Lear na Brijunima pod redateljskom palicom njegove supruge Lenke.

Radi s mnogim vel

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.