Banner
Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin

Arthur Conan Doyle

Arthur Conan Doyle
Rođen: 22.05.1859. Wikipedia
(Edinburgh, GB)
Umro: 07.07.1930.
Opis:Britanski književnik
Jezik:engleski
Izvor:Wikipedia

Sir Arthur Ignatius Conan Doyle (Edinburgh, 22. svibnja 1859. - Crowborough, Sussex, 7. srpnja 1930.), britanski autor kriminalističkih romana, najpoznatiji kao ˝otac˝ Sherlocka Holmesa i doktora Watsona.

Rođen je 1859. u Edinburghu od roditelja Iraca koji su emigrirali u Škotsku.
S devet godina poslan je u isusovačku školu u Stonyhurstu, a 1875. odbacio je kršćanstvo i postao agnostik.
Od 1876. do 1881. studirao je medicinu u Edinburghu te obavljao praksu u Astonu (danas predgrađu Birminghama).
Nakon studija postao je brodski liječnik i otplovio na zapadnoafričku obalu, a 1882. započeo je privatnu praksu u Plymouthu.
Doktorat je dobio 1885.
Njegova je praksa bila neuspješna, a čekajući pacijente pisao bi knjige.
Prvo mu je djelo izašlo u Chambers’s Edinburgh Journal prije njegove dvadesete godine.

Ozbiljnije se posvetio književnosti nedugo nakon preseljenja u odmaralište Southsea.
Prvo mu je značajnije djelo bilo A Study in Scarlet (˝Skica u grimizu˝) koje je izašlo u Beeton’s Christmas Annual 1887. i u kojem se prvi put pojavljuje Sherlock Holmes, stvoren prema profesoru Josephu Bellu.
Zanimljivo je da je Rudyard Kipling čestitajući Doyleu na uspjehu upitao: ˝Je li to moj stari prijatelj, Dr. Joe?˝.
Za života u Southseau sudjelovao je u osnivanju Portsmoutha FC i igrao kao njihov prvi vratar.


Godine 1885. oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od tuberkuloze i na koncu preminula 1906.
Godine 1907. njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio 1897. i s njom održavao platonsku vezu zbog vjernosti prvoj ženi.
Doyle je imao petero djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i Adrian).

Godine 1890. proučavao je oko u Beču, a 1891. preselio se u London gdje je imao praksu kao okulist.
To mu je dalo više vremena za pisanje, a u studenom 1891. pisao je majci: ˝Mislim kako bi bilo dobro ubiti Holmesa... i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari.˝
To je i napravio u prosincu 1893. u djelu The Final Problem opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada.
Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu The Adventure Of The Empty House s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a Holmes je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana te u romanima drugih autora.

Nakon Burskog rata u Južnoafričkoj Republici i međunarodnih optužbi protiv Velike Britanije zbog počinjenih okrutnosti, Doyle je napiso pamflet The War In South Africa, preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje Britanaca u ratu.
Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu Sir i mjesto zamjenika predstavnika krune u Surreyju 1902.
Napisao je i dužu knjigu The Great Boer War 1900. Početkom 20. stoljeća kandidirao se za Parlament kao liberal u Edinburghu i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti.
No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba.
Kip Arthura Conana Doylea u Crowboroughu

Doyle je bio uključen i u kampanju za reforme afričke Slobodne Države Kongo zajedno s novinarom Edmundom Dene Morelom i diplomatom Rogerom Casementom.
Napisao je The Crime Of The Congo 1909., dugi pamflet koji opisuje zločine u Kongu.
Morel i Casment dali su mu inspiraciju za likove djela Izgubljeni svijet (The Lost World) iz 1912.
Rastao se od obojice početkom Prvog svjetskog rata jer je Morel bio vođa pacifista, a Casment je izdao Britaniju radi Irskog podrijetla.

U kasnim godinama, Doyle se vezao za spiritualizam i napisao je roman s likom Profesora Challengera pod imenom The Land Of Mist.
Jedna je od njegovih čudnijih knjiga The Coming Of the Fairies iz 1921. jer je bio uvjeren u istinitost fotografija vila iz Cottingleya koja su bile glavna inspiracija za djelo u kojem su se mogle pročitati teorije o vilama i duhovima.
Nakon ov

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.