Banner
Knjižnica i èitaonica grada Preloga

Marija Jambrišak

Marija Jambrišak
Rođenje: 05.09.1847. Wikipedia
(Karlovac, HRV)
Smrt: 23.01.1871.
Mjesto djelovanja:Krapina, Zagreb
Opis:Hrvatska je prosvjetiteljica, domoljub i borac za prava i školovanje žena
Izvor:Zaslužni hrvati 925-1925

Marija Jambrišak (Karlovac, 5. rujna 1847. - Zagreb, 23. sijeènja 1937.), hrvatska prosvjetiteljica, književnica, domoljub i borkinja za prava i školovanje žena.
Bila je istaknuta èlanica Hrvatskog pedagoško-književnog zbora i istaknuta èlanica Udruge uèiteljica .

Rodila se u Karlovcu 5. IX. 1817.
Svršila je u Zagrebu preparandiju i otpoèela služiti u Krapini god. 1871.
Iste godine kao delegat odaslana u Zagreb na 1. uèiteljski kongres, gdje i istupila smjelim rezolucijama za staleško izjednaèenje sa muškim kolegama.
To je primljeno, a poslije od vlade provedeno.
Tom kongresu pribivao je ravnatelj Dittes sa beèkog jiedagogija, te ju pozvao na nauke na glasoviti taj zavod, u koji je ona kao prva žena bila .pripuštena.
Potporom biskupa Strossmayera prouèavala je školstvo po inozemstvu, te vrativši se u Zagreb službovala je na višoj djevojaèkoj školi.
U domovini našla je isprva mnogo protivnika, jer je prva digla glas za žensku emancipaciju roda i samostalne privrede, prema talentima i sposobnostima pojedinaca.
Njenim nastojanjem osnovan je u Zagrebu god. 1892. ženski licej i ženska gimnazija, gdje je god. 1895. ušla kao slušateljica.
Razvila je živu djelatnost za osnivanje ženskih klubova i društava.
Najveæe su njene zasluge oko podignuæa Uèiteljskog doma, Jelisavinog internata za pitomkinje iz pokrajine, Gospojinskog kluba, dok je podala inicijativu za osnutak Zemaljske gosp. udruge za obrazovanje i zaradu ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji, zatim Lige za zaštitu djece.
G. 1881. imenovao ju je Hrv. pedagoški književni zbor pravim svojim èlanom.
Prva vrlo važna njena brošura bila je o pitanju više ženske naobrazbe, a oko toga je radila peroni i predavanjem.
Najvažnija su joj djela: O ženskom vladanju, Znamenite žene (u tri djela, nagradila Matica Hrvatska).
Iza 55 godina pedagoškog rada i 20 godina uèiteljevanja na ženskom liceju zatražila je umirovljenje.
Ona nosi naslov ravnateljice viših puèkih škola, kao što i uèiteljice pedagogije na zemaljskom ženskom liceju.
Stekla je odlikovanja i priznanja. Zivi u Zagrebu

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.