Vatroslav Lisinski

Vatroslav Lisinski
prethodno: Ignac Fuchs
Rođen: 08.07.1819.
(Zagreb, HRV)
Umro: 31.05.1854.
Mjesto djelovanja:Zagreb
Opis:Hrvatski skladatelj
Izvor:Wikipedia; Znameniti i zasluni Hrvati od 925-1925; str 162

Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. - Zagreb, 31. svibnja 1854.), hrvatski skladatelj.

Glazbu je uio kod J. K. Wisnera Morgensterna.
Prve poticaje za skladanje daje mu amaterski pjeva Alberto Ognjan triga, pristaa ilirskog pokreta koji je 1841. godine osnovao prvo ilirsko pjevako drutvo i pridobio Lisinskog za dirigenta.
Iste godine sklada svoje prvo djelo - solo pjesmu Iz Zagorja od prastara na tekst Pavla toosa (kasnije zamijenjen novim tekstom Dimitrija Demetra Prosto zrakom ptica leti).
U to vrijeme mijenja svoje obiteljsko ime Ignac Fuchs u Vatroslav Lisinski.
U razdoblju od 1842. do 1847. godine zaposlen je kao biljenik banskog stola i tada stvara vie zborova, solo-pjesama, nekoliko klavirskih kompozicija (Slavonsko kolo) te prvu hrvatsku operu Ljubav i zloba.
Libreto ove opere prema zamisli A. trige napisao je Josip Car, a zatim preradio Dimitrije Demeter dok je instrumentalizaciju dotjerao Wisner-Morgenstern.
Praizvedba opere, 28. oujka 1846. godine, protekla je u znaku slavlja ilirskih ideja i taj datum oznaen je kao povijesno vaan u stvaranju hrvatskog umjetnikog izraaja.
U ljeto 1847. godine Lisinski sa trigom, Livadiem i dr. kree na koncertnu turneju po Srbiji i Vojvodini izvodei ilirske i srpske skladbe.
Iste godine na jesen odlazi na usavravanje u Prag gdje studira kod K. Pitscha i B. Kittla.
Za boravka u Pragu sklada orkestralnu idilu Veer (1850.), niz uvertira (najuspjelija je revolucionarna Bellona iz 1849.) i najvei dio opere Porin (libreto je za ovo djelo napisao Dimitrije Demeter) koju je dovrio 1851. godine po povratku u Zagreb.
Praizvedbu ove opere Lisinski nikada nije doivio.

Vrativi se u domovinu u doba Bachova apsolutizma proivljava svoje posljednje godine kreativno sputan materijalnom bijedom.
U periodu od 1851. do 1853. godine bio je besplatni nadzornik kolskih uionica Glazbenog zavoda, a nakon to je otputen iz te slube prihvaa mjesto sudbenog auskultanta.
Razoaran, osamljen i gotovo posve zaboravljen sklada malo.
Njegovo posljednje djelo Opijelo nije sauvano. Vatroslav Lisinki bio je najdarovitiji meu skaldateljima Ilirskog pokreta i prvi hrvatski profesionalni glazbenik koji je ujedno postavio temelje nacionalnom smjeru u Hrvatskoj, a posebice operi, solo-pjesmi, orkestralnoj i zborskoj glazbi.
Iako nije analitiki prouavao izvornu narodnu glazbu uspio se vie od ostalih suvremenika pribliiti ideji Iliraca - stvaranju umjetnike glazbe zasnovane na narodnoj.
Lisinski u biti romantiki lirik svoje je najbolje dao u 70-ak solo pjesama, melodijski inventivnih, formalno raznolikih, a po ugoaju preteito elegikih.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.