Matija Mesiæ

Matija Mesiæ (Brod na Savi, 19. veljaèe 1826. - Zagreb, 6. prosinca 1878.), hrvatski povjesnièar i prvi rektor zagrebaèkog Sveuèilišta.

Kanonik zagrebaèki Stjepan Ilijaševiæ bio mu je ujak, pa je Matiju, koji je prve škole uèio u Brodu i Požegi, primio u svoju kanonièku kuriju i slao u školu.
Stupio je u sjemenište, a biskup Haulik šalje ga kao nadarenog uèenika u beèki Pazmaneum i Prag.
Nakon što je završio studije teologije, povijesti i zemljopisa u Beèu i Pragu, vratio se u Zagreb u doba buðenja nacionalne svijesti pod utjecajem ilirskog pokreta i Gajevih novina Danice ilirske.
Tada se pokazala potreba da se u nastavi, umjesto njemaèkog, uvede materinji jezik.
Mesiæ je imenovan profesorom povijesti i ravnateljem tadašnje Pravoslovne akademije, gdje se i sam zauzimao da materinji jezik bude i nastavni jezik.
U tom je smislu pisao znanstvene radove, prevodio neke od prvih školskih priruènika na hrvatskome jeziku te redigirao povijesnu dokumentacijsku graðu.

Napravio je kritièko izdanje Poljièkog statuta i Acte croatice Ivana Kukuljeviæa, sredio Krèeliæevu korespondenciju i spise Stanka Vraza.
Nakon sloma apsolutizma i vraæanja Ustava godine 1860. hrvatski je Sabor pristupio osnivanju Sveèilišta.
Uz glavnog pobornika Josipa Jurja Strossmayera i Matija Mesiæ je mnogo pridonio tom osnivanju.
Izabran je za prvog rektora Sveuèilišta, koje je sveèano otvoreno potkraj listopada 1874. govorom bana Ivana Mažuraniæa.
Uz pedagoški rad Matija Mesiæ i dalje se bavio znanstvenim prouèavanjem hrvatske povijesti.
Prvi je obradio cijela poglavlja i epohe, sistematizirajuæi tako golemu graðu.
Njegov je doprinos hrvatskoj povijesnoj znanosti neprocjenjiv, jer se upravo Mesiæevom zaslugom saèuvalo mnoštvo dokumenata iz naše starije povijesti.
Za Akademijin Rad napisao je niz rasprava: O banovanju Petra Berislaviæa, O plemenu Berislaviæa, U slavu tisuægodišnjice krunidbe kralja Dmitra Zvonimira...

No, njegovim se glavnim djelom smatra Život Nikole Zrinskog, nastao 1866.
godine, dotad najopsežniji i najkritiènije obraðen životopis u hrvatskoj povijesnoj literaturi.
Mesiæev život i rad opisao je i ocijenio njegov najbolji uèenik Tadija Smièiklas, koji ga je i naslijedio na Sveuèilištu kao profesor hrvatske povijesti.