Banner
Point d.o.o.

Matija Mesi

Matija Mesi
Rođen: 19.02.1826.
(Brod na Savi, HR)
Umro: 06.12.1878.
Opis:Hrvatski povjesniar i prvi rektor zagrebakog sveuilita
Izvor:Wikipedia

Matija Mesi (Brod na Savi, 19. veljae 1826. - Zagreb, 6. prosinca 1878.), hrvatski povjesniar i prvi rektor zagrebakog Sveuilita.

Kanonik zagrebaki Stjepan Ilijaevi bio mu je ujak, pa je Matiju, koji je prve kole uio u Brodu i Poegi, primio u svoju kanoniku kuriju i slao u kolu.
Stupio je u sjemenite, a biskup Haulik alje ga kao nadarenog uenika u beki Pazmaneum i Prag.
Nakon to je zavrio studije teologije, povijesti i zemljopisa u Beu i Pragu, vratio se u Zagreb u doba buenja nacionalne svijesti pod utjecajem ilirskog pokreta i Gajevih novina Danice ilirske.
Tada se pokazala potreba da se u nastavi, umjesto njemakog, uvede materinji jezik.
Mesi je imenovan profesorom povijesti i ravnateljem tadanje Pravoslovne akademije, gdje se i sam zauzimao da materinji jezik bude i nastavni jezik.
U tom je smislu pisao znanstvene radove, prevodio neke od prvih kolskih prirunika na hrvatskome jeziku te redigirao povijesnu dokumentacijsku grau.

Napravio je kritiko izdanje Poljikog statuta i Acte croatice Ivana Kukuljevia, sredio Krelievu korespondenciju i spise Stanka Vraza.
Nakon sloma apsolutizma i vraanja Ustava godine 1860. hrvatski je Sabor pristupio osnivanju Sveilita.
Uz glavnog pobornika Josipa Jurja Strossmayera i Matija Mesi je mnogo pridonio tom osnivanju.
Izabran je za prvog rektora Sveuilita, koje je sveano otvoreno potkraj listopada 1874. govorom bana Ivana Maurania.
Uz pedagoki rad Matija Mesi i dalje se bavio znanstvenim prouavanjem hrvatske povijesti.
Prvi je obradio cijela poglavlja i epohe, sistematizirajui tako golemu grau.
Njegov je doprinos hrvatskoj povijesnoj znanosti neprocjenjiv, jer se upravo Mesievom zaslugom sauvalo mnotvo dokumenata iz nae starije povijesti.
Za Akademijin Rad napisao je niz rasprava: O banovanju Petra Berislavia, O plemenu Berislavia, U slavu tisugodinjice krunidbe kralja Dmitra Zvonimira...

No, njegovim se glavnim djelom smatra ivot Nikole Zrinskog, nastao 1866.
godine, dotad najopseniji i najkritinije obraen ivotopis u hrvatskoj povijesnoj literaturi.
Mesiev ivot i rad opisao je i ocijenio njegov najbolji uenik Tadija Smiiklas, koji ga je i naslijedio na Sveuilitu kao profesor hrvatske povijesti.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.