Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Yasunari Kawabata

Yasunari Kawabata
Rođen: 14.06.1899. Wikipedia
(Osaka, JPN)
Umro: 16.04.1972.
Opis:Japanski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1968. godine
Jezik:japanski
Izvor:Wikipedia

Jasunari Kavabata (Osaka, 11. lipnja 1899. - Zushi kraj Kamakure 16. travnja 1972.), japanski književnik.

Yasunari Kawabata (1899-1972) je rođen kod Osake 1899. godine.
Izgubio je roditelje već u drugoj godini života; baka i jedina sestra umrle su mu ubrzo posle roditelja; kada mu je umro djed, s kojim je živio od svoje sedme godine, budući nobelovac je imao svega četrnaest godina.
Smrt roditelja i bližih rođaka u doba ranog djetinjstva ostavila je neizbrisive tragove na Kawabatin život i njegovo književno stvaralaštvo.

Prvo zapaženo djelo budućeg nobelovca bio je dnevnik napisan u Kawabatinoj petnaestoj godini i nešto kasnije objavljen pod naslovom ˝Dnevnik petnaestogodišnjaka˝.
U ovom djelu Kawabata pokazuje već razvijen književni smisao, potresno opisujući posljednje dane svoga djede.
Opisi mu se odlikuju realizmom, gotovo neshvatljivim za tako rano životno doba.
Dnevnik je otkrio njegovu izuzetnu obdarenost, pokazao njegovo duboko osjećanje za ljepotu i ukazao na sposobnost ovog mladog pisca da stvara djela neprolazne vrijednosti.

Književnu karijeru počeo je još prije nego što je diplomirao na Tokijskom carskom sveučilištu 1924. godine.
Ubrzo je postao poznat po malim sastavima koje je nazvao ˝Pregršti priča˝ i po autobiografskoj priči ˝Igračica sa poluotoka Izu˝ (1926).
Ova pripovijetka donijela je Kawabati ranu slavu svojim izvanrednim stilom, uzdržanošću u izražavanju i nježnim osjećanjima.
Kawabata u njoj oživljava događaje svoje rane mladosti sa prizvukom tuge i profinjenom senzualnom osjećajnošću.
Ovi kvaliteti prožimat će i njegova kasnija dijela.

Kawabata se znatno razlikuje od glavnog toka ove grupe po svom naglasku na klasičnom stilu, po svojoj trezvenoj usamljenosti i elegičnom tonu, po tome što je istkao poseban svijet nježne i suptilne osjećajnosti, metaforične sugestivnosti, dubokih impresija i simbolizma.
On se uglavnom usredotočuje na isticanje potrebe za rađanjem novog jezika, koji bi zamijenio postojeći, beživotno objektivan pripovjedački jezik. Kawabata smatra da umjesto gramatički savršenih rečenica pisac treba upotrebljavati nekada nedovršene, fragmentarne rečenice, čime bi potpunije dočarao opisani lik, njegov svijet i njegovo dinamično poimanje života.
Drugim riječima, Kawabata se bori za jedinstvo subjekta i objekta, za integraciju svijeta, čovjeka i umjetnosti.
U duhu »neopercepcionizma« Kawabata je pisao nekih desetak godina, a najzapaženija djela iz ovog perioda su mu: Junak Sahrane (1923), Duh ruže (1927), Grupa Kurenai iz Asakuse (1929), Igla, staklo i žaba (1930), Kristalna fantazija (1931) i dr.

Međutim, najznačajnije djelo u predratnoj fazi Kawabatinog stvaralaštva je ˝Snježna zemlja˝, osim kojeg je do rata napisao i Ptice grabljivice i divlje zveri.
U ˝Snježnoj zemlji˝ došla su do punog izraza Kawabatina shvaćanja o književnosti i umjetnosti.
Nakon rata prvi roman kojeg je Kawabata napisao je bio ˝Tisuću ždralova˝.
Za vrijeme rata pisao je vrlo malo, povukao se u privremenu šutnju i posvetio se uglavnom izučavanju klasične japanske književnosti.

Posljednjih desetak godina svog života Kawabata je objavio niz priča i novela: ˝Veliki pjesnik koji stremi daljini˝ (1959), ˝Uspavane ljepotice˝ (1960), ˝Ljepota i tuga˝ (1961), ˝Stari grad˝ (1961), ˝Vodeni tok opalih latica˝ (1962), ˝Među ljudima˝ (1963), ˝Tamajura˝ (1965), ˝Jedna ruka˝ (1965) i dr.
Biseri Kawabatinog stvaralaštva nižu se sve do njegove smrti 1972. godine.
Kawabata je bio i vrstan kaligraf, što je veoma bitno za njegov stil i jezik, jer je vizualni element u japanskom ideogramskom pismu od posebnog značaja.

Godine 1968., za vrijeme proslavljanja restauracije Meiđi, Yasunari Kawabata je postao prvi japanski pisac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Obrazloženje je glasilo da mu je dodijeljena Nobelova nagrada »zbog pripovjedačkog majstorstva, koje sa velikom osjećajnošću izražava suštinu japanskog duha«.
Čovjek koji je cijenio usamljenost, koji je odista živio samotn

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.