Zinka KUNC MILANOV

Zinka KUNC MILANOV
Rođenje: 17.05.1906.
(Zagreb, HRV)
Smrt: 30.05.1989.
Opis:Hrvatska operna soprano pjevaica
Izvor:Wikipedia

Zinka Kunc Zinka (Kunc) Milanov (Zagreb, 17. svibnja 1906. - New York, 30. svibnja 1989.), hrvatska operna soprano pjevaica.

Ve je s petnaest godina imala tako dobro postavljen glas da je mogla pjevati visoki Cis.
Pjevanje je uila kod poznatog ekog baritona Jana Ouednika, neko vrijeme lana Zagrebake opere, i Marije Kostreni, asistentice Milke Trnine, ijem umijeu vokalne pedagogije mogu biti zahvalni mnogi hrvatski vrhunski pjevai.
Ali onu razinu pjevake kreacije koju je postizala ve na samome poetku karijere najvie duguje bratu, skladatelju i izvrsnom pijanistu Boidaru Kuncu.
On je shvatio da njegova solistika karijera nikada ne bi mogla biti takva kakvu je proricao sestri, i sve je svoje golemo znanje podredio oblikovanju budue Zinke Milanov.

Milka Trnina odmah je uoila kakvo se neprocjenjivo bogatstvo krije u glasu njezine uenice, ali to nije uspio prepoznati ravnatelj Zagrebake opere Fridrik Rukavina, pa je debut Zinke Kunc, tada udane Vilfan, bio u Ljubljani 29. listopada 1927.
Glas stoljea, kako su ga poslije nazivali, prvi se put na sceni uo u ulozi koje e postati legendarni tuma, Leonore u Verdijevoj operi Trubaduru.
Uspjeh je bio tako velik da je odjeknuo glazbenim Zagrebom, i Rukavina je nevoljko morao popustiti.
Ponudio joj je Margaretu u Faustu nadajui se da nee pristati prvi put u Zagrebu nastupiti u ulozi lirskog soprana. Samouvjerena i marljiva Zinka prihvatila je izazov i pjevala, ali angaman nije dobila.

Dobila ga je tek u sezoni 1929/30. dolaskom novoga ravnatelja Opere velikog Kreimira Baranovia.
On ju je poeo upoljavati nesmiljenim tempom.
Nizala je ulogu za ulogom, jednu teu i zahtjevniju od druge: Cio-Cio-San u Madame Butterfly, Tosku, Aidu, Leonoru, Elzu u Lohengrinu, Ameliju u Krabuljnom plesu, Turandot, Manon Lescaut, Elizabetu u Tannhuseru, Santuzzu u Cavalleriji rusticani, Leonoru u Fideliju, Helenu u Boitovu Mefistofeleu, Ameliju u Simonu Boccanegri, Rachel u Halevyjevoj idovki, Giorgettu u Platu, Margitu u Zajevu Banu Legetu, Minnie u edu zapada, Maralicu u Kavaliru s ruom, Smetaninu Libuu, Lizu u Pikovoj dami, Irmengardu u Porinu, Lenku u Ognju, Madeleine u Andru Chenieru, Giocondu i Charpentierovu Louise.

A onda je 1936. zavrio njezin zagrebaki angaman i poeo inozemni u Njemakom kazalitu u Pragu, gdje ju je uo Bruno Walter i preporuio Arturu Toscaniniju za Verdijev Requiem na Salzburkim sveanim igrama.
Toscanini je rekao: Va bene, i njezin je put u svjetsku pjevaku elitu bio osiguran.
Nastupila je u Velikoj dvorani igara, i nova je zvijezda zasjala na pjevakom nebu.
Ve je prije u Pragu poloila audiciju za Metropolitan i 17. prosinca 1937. prvi je put u njemu pjevala Leonoru u Trubaduru.
U meuvremenu se rastala od ljekarnika Vilfana, preudala za glumca Predraga Milanova, i s imenom Zinka Milanov ula u opernu povijest kao jedna od najveih pjevaica belkanta.

Zinka 1947. naputa Metropolitan nakon neslaganja s tadanjim glavnim direktorom Edwardom Johnsonom.
Kasnije prelazi u Toscu i ondje prvi put nastupa 1950. godine, no nakon promjene rukovodstva u Metropolitanu, Zinka prelazi nazad iste godine.

Do travnja 1966., (osim razdoblja 1947.-1951.), bila je lanica Metropolitana u kojemu je zajedno s turnejama ansambla nastupila 424 puta i ostvarila etrnaest uloga.
Bila je njegova primadonna assoluta, la regina della casa (kraljica kue), sudionica sveanih premijera i otvaranja sezona, apsolutna miljenica publike.
Kritiari su s oduevljenjem pisali o njezinu velianstvenom legatu, o glasu transcendentalne ljepote, sjajnom poput srebra, zaobljenom i bogatom kao jantar, snanom i ujednaenom u cijelom opsegu, podatnom, tajanstvenom, uzbudljivom, koji je mogla svesti u najprofinjeniji i najmeki piano.
Nastupom na oprotajnom koncertu u staroj zgradi Metropolitana 13. travnja 1966. zaklopila je svoju knjigu, kako je sama rekla, a s njom se zatvorio veliki luk grandioznog pjevanja.
Nakon svoje p

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.