Banner
Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin

Jackson Pollock

Jackson Pollock
Rođen: 28.01.1912. Wikipedia
(Cody, Wyoming, USA)
Umro: 11.08.1956.
Opis:Američki slikar
Jezik:engleski
Izvor:Wikipedia

Paul Jackson Pollock (Cody, 28. siječnja 1912. - Springs, 11. kolovoza 1956.), američki slikar

U početku je bio ekspresionist, a kasnije prelazi na apstraktni izraz.
Figura i predmet postaju ishodište slikarskog doživljaja, ali su transponirani u arabesku znakova i simbola.
Izvršio je jak utjecaj na suvremeno slikarstvo i izvan SAD-a. Kako mu je popularnost rasla, to je više pio, kao i Jack Kerouac.
U posljednoj fazi svog rada na platno kaplje boje kistovima, a ne slika u pravom smislu te riječi, pa je dobio nadimak ˝Jack Kapatelj˝.
Poginuo je u 44. godini kada se autom zabio u drvo.
Imao je dvije suputnice.
Jednu je ubio,dok je druga preživjela.
Nakon smrti, iz ateljea su mu prodane slike koje on nije za to odredio.

Rodio se 28. siječnja 1912. na ranču Watkins u gradiću Cody, na sjeverozapadu države Wyoming, kao najmlađi od petorice sinova farmera LeRova McLurea Pollocka i kućanice Stelle May.
Dok su se u potrazi za boljim životom selili u Arizonu i Californiju, majka se nadala kako joj sinovi neće završiti kao priprosti farmeri poput njenog muža.
Suvremenici su kasnije za Pollockov problematičan karakter - nekonvencionalno odijevanje, nošenje duge kose, koja nije bila primjerena dobrim mladićima u to vrijeme, i stalno opiranje autoritetima - razloge nalazili u majčinom utjecaju.
Naime, iako je sanjala da će joj sinovi postati umjetnici, nije im poklanjala niti dovoljno vremena, niti majčinske ljubavi.
Osim toga, kako su se često selili, Jackson niti u jednom gradu nije stigao naći dobre prijatelje.
U prvih deset godina njegova života, obitelj se, naime, selila deset puta, svaki put u drugi grad.

Kad je nakon srednje škole Jackson Pollock rekao da želi studirati na Visokoj umjetničkoj školi Manual Arts u Los Angelesu, majka je bila presretna.
No, prije Los Angelesa, Jackson je s bratom Charlesom, koji je također želio postati slikar, otišao u New York - i ondje ostao.
Zajedno s bratom, 1930. upisao se u radionicu slikara Thomasa Harta Bentona koji je dosta utjecao na mladog slikara, kojemu su se sviđali i meksički muralisti, ali sve više i simbolisti te nadrealisti, osobito nakon stoje posjetio jednu Picassovu izložbu u New Yorku.

Poput mnogih mladih slikara Pollock je u to doba tražio vlastiti put, ali ga nije nalazio.
No, zato je našao ljubav: 1936. je na nekoj zabavi upoznao četiri godine stariju slikaricu Leonore Krassner, Židovku ruskog podrijetla.
Iako je njihov prvi susret bio potpuni fijasko, Pollock se nije predavao dok je nije osvojio.
Njegovi prijatelji nisu se mogli načuditi toj zaluđenosti: Leonora Krassner bila je toliko nepoželjne vanjštine da su je ostali muškarci zaobilazili u širokom luku.

No, Pollocku je bila neodoljivo privlačna.
Na prvom susretnu pozvao ju je na ples, a zatim ju je upitao tako glasno da su se sve glave okrenule: - Biste li se poseksali sa mnom?

Šokirana i posramljena, Leonore Krassner je pohitala kući.
Pollock se svojski potrudio da je pronađe -a nedugo potom njih dvoje su počeli živjeti zajedno.
U to je doba Leonora Krassner promijenila ime u Lee Krasner (misleći da će s ˝unisex˝ imenom lakše uspjeti u ˝muškom svijetu˝ umjetnosti).
˝Svom Pollocku˝, kako ga je zvala, pomogla je, pak, tako što ga je uvela u umjetničke krugove i upoznala s utjecajnim mecenama i kritičarima.

Uz njezinu pomoć Pollock je održao prvu samostalnu izložbu 1943. u galeriji The Art of This Century u New Yorku.
Vlasnica galerije bila je Peggy Guggenheim, nećakinja bogataša Solomona Guggenheima, po kojem je nazvan Muzej umjetnosti Guggenheim na Manhattanu.
Peggy Guggenheim poslije je smatrala da je ona najzaslužnija za ˝otkrivanje˝ Pollocka i do kraja života polagala je prava na njegova djela, sukobljavajući se pritom s Lee Krasner.

No, iako se njegovo ime sve češće spominjalo kad bi se poveo razgovor o ˝mladim slikarima koji obećavaju˝, Pollock je bio sve depresivniji. I kao mladić je patio od depresije, a sad je sve češće zapadao u beznadna stanja,

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.