Banner
Point d.o.o.

Dimitrija Demeter

Dimitrija Demeter
Rođen: 21.07.1811. Wikipedia
(Zagreb, HRV)
Umro: 24.06.1872.
Opis:Pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist i hrvatski književni i kazališni djelatnik
Izvor:Wikipedia; Znameniti i zaslužni Hrvati od 925-1925; str 59

Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. - Zagreb, 24. lipnja 1872.), pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist i hrvatski književni i kazališni djelatnik

Dimitrija Demeter rodio se u Zagrebu 1811. godine.
Potječe iz trgovačke obitelji grčkog podrijetla (neki izvori navode i cincarsko i vlaško podrijetlo).
Bio je pjesnik, pripovjedač i dramski pisac, a među kulturnim djelatnicima svojega vremena posebice je zaslužan za razvitak novijega hrvatskoga kazališta, kojem je od 1840. pa do sredine šezdesetih godina XIX. stoljeća bio neprijepornim vođom.
Studirao je filozofiju u Grazu, a medicinu u Beču i Padovi gdje je i doktorirao radnjom o meningitisu 1836. godine.
Za vrijeme studija bavio se književnim radom, a nakon povratka sa studija u domovinu priključuje se ilirskom pokretu.
Isprva je radio kao liječnik, a od 1841. godine bavi se samo književnošću.
U svojim dramskim tekstovima nastojao je spojiti tradiciju stare hrvatske knjiženosti s tendncijama u europskoj drami.
Koristio se najčešće povijesnim temama da bi izrazio svoje domoljubne težnje i progovorio o aktualnim društvenim prilikama.
Za vrijeme boravka u Beču Demeter je bio 1850. sudionik i potpisnik Bečkog književnog dogovora, a kasnije tiskani rječnik smatrao se temeljem hrvatskog i srpskog književnojezičnog jedinstva.

Demeter je jedan od utemeljitelja HNK-a, na njegov poticaj Hrvatski sabor je utemeljio stalno kazalište, kojemu je bio upravitelj i dramaturg.
Osim njegova književnog i kazališnog rada treba spomenuti da je 1849. godine Demeter zamijenio Ivana Mažuranića u Beču u odboru za izradu rječnika pravnih i političkih naziva (Juridisch-politische Terminologie).
Nakon revolucionarne 1848. godine u skladu s načelom ravnopravnosti naroda i jezika, trebalo je prevesti popis njemačkih pravnih i političkih naziva na sve jezike Austrijskog carstva.
Zbog sličnosti slavenskih jezika osnovana je zajednička komisija s posebnim sekcijama za pojedine jezike.
Demeter je najviše doprinio za hrvatski jezik i pri završetku posla imenovan je glavnim urednikom hrvatskoga dijela toga rječnika.
Rječnik je dovršen potkraj 1849. godine.
Najprije je tiskano njemačko-češko, njemačko-poljsko te njemačko-rutensko izdanje, a zajedničko njemačko-hrvatsko-srpsko-slovensko izdanje (Juridisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Oesterreichs. Deutsch-kroatische, serbische und slovenische Separat-Ausgabe) tiskano je tek 1853. godine.
Bio je odbornik Matice ilirske.
Uređivao je almanah Iskra, Südslavische Zeitung, Danicu, Narodne novine, Hrvatski sokol.

Demeter umro je u Zagrebu 24. lipnja 1872. godine i pokopan je na pravoslavnom groblju na Pantovčaku a 15. listopada 1885. godine njegovi posmrtni ostatci prenešeni su u Arkadu na Mirogoju.

Godine 1906. utemeljena je Demetrova nagrada za dramu.

Pisao je i pripovijetke, feljtone, književne i kazališne kritike, libreta za opere Vatroslava Lisinskog Ljubav i zloba i Porin te drame Dramatička pokušenja I. (1838.) i Dramatička pokušenja II. (1844.), a iznimno je važna njegova uloga u organiziranju kulturnog života u Zagrebu i Hrvatskoj.
U ranoj dobi pisao je na novogrčkome a nakon povratka sa studija aktivno se uključuje u preporod i piše hrvatski.

Jedno od njegovih najpoznatijh ostvarenja je ranoromantička poema Grobničko polje, nastala 1842. godine u povodu 600. obljetnice bitke na Grobničkom polju, gdje su prema legendi Hrvati porazili Tatare (Mongole).
To djelo u svim elementima pokazuje da ga je pisao doista talentiran stvaratelj, iako mu je to bio literalni prvijenac.

U njemu se isprepleću dva osnovna motiva: motiv krajolika i motiv domoljublja.
Isto tako po uzoru na Byrona u Grobničkom polju pojavljuje se pojam svjetske boli.
Demeter se koristi desetercima i dvanaestercima kako bi izbjegao monotonu šablonu narodne pjesme, a ističući u prvi plan slikanje snažnih karaktera junaka i njihove strasti, on svojoj poemi umjesto narativne epske tendencije daje jaku dramatsku notu,

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.