Banner
Digitalna knjižnica

Peter Paul Rubens

Peter Paul Rubens
Rođen: 28.06.1577. Wikipedia
(Siegen, Flandrija, DE)
Umro: 30.05.1640.
Opis:Barokni slikar
Izvor:Wikipedia

Peter Paul Rubens je bio značajna osoba baroknog slikarstva 17. stoljeća i pokretač novog slikarstva pokreta, boja i senzualnosti.
Najpoznatiji je po svojim protureformatorskim oltarnim slikama, portretima, pejzažima, i povijesnim slikama mitoloških i alegorijskih tema.

Uz veliki studio u Antwerpenu gdje je stvarao slike popularne kod plemstva i kolekcionara cijele Europe, Rubens je bio klasično obrazovan u humanističkoj školi, sakupljač umjetnina i diplomat koji je proglašen vitezom od kraljeva Filipa IV. Španjolskog i Karla I. Engleskog.

Rubens je rođen u Siegenu, Njemačka, od roditelja Jana Rubensa i Marije Pypelincks.
Njegov otac i majka kalvinisti pobjegli su iz Antwerpena u Koln 1568. godine nakon pojačanih vjerskih previranja i progona protestanata za vrijeme španjolske vladavine Nizozemskom Fernanda Álvareza od Toleda, trećeg vojvode od Albe.
Jan Rubens je postao pravnim savjetnikom (i ljubavnikom) Anne Saske, druge žene Williama I. te se doselio u njen dvor u Siegenu 1570. godine.
Uslijedilo je pritvaranje zbog preljuba, a Peter Paul Rubens se rodio 1577. godine.
Obitelj se vratila u K?ln sljedeće godine.
Godine 1589., dvije godine nakon očeve smrti, Rubens se s majkom vratio u Antwerpen gdje je primljen u katoličku školu.
Religija je odigrala važnu ulogu u njegovom kasnijem radu i Rubens je kasnije postao vodeći glas katoličkog protureformatorskog slikarstva.

U Antwerpenu, Rubens je završio humanističko obrazovanje, učio latinski i klasičnu literaturu.
S četrnaest godina započeo je umjetničku naobrazbu kod ponajboljih gradskih slikara tog doba. Većina njegovog obrazovanja sastojao se u kopiranju ranijih djela, kao što su drvorezi Hansa Holbeina mlađeg i grafike Marcantonia Raimondija prema Rafaelu.
Rubens je završio svoje naukovanje 1598. u vrijeme kada je primljen u “Ceh sv. Luke” kao neovisan majstor.

Godine 1600. Rubens je putovao u Italiju, najprije u Veneciju, gdje je vidio djela Tiziana, Veronesea i Tintoretta prije no što se smjestio u Mantovi na dvoru vojvode Vincenza I. Gonzage.
Odabir boje i kompozicije Veronesea i Tintoretta imale su direktan učinak na Rubensovo slikarstvo, a na njegov kasniji, zreli stil utjecao je više Tizian.
S vojvodinom financijskom podrškom Rubens je otputovao do Rima i Firence 1601. godine, gdje je proučavao djela klasične grčke i rimske umjetnosti i kopirao djela talijanskih majstora.
Helenistička skulptura Laokontova skupina je imala osobit utjecaj na njega, kao i umjetnost Michelangela, Rafaela i Leonarda.
Na njega su također utjecale i iznimno naturalističke slike Caravaggia.
Kasnije je čak napravio kopiju njegova Polaganja u grob, te je predložio svom meceni, vojvodi od Mantove, da kupi od Caravaggia njegovu “Smrt djevice” (Louvre).

Rubens je putovao u Španjolsku u diplomatskoj misiji 1603. godine noseći poklone obitelji Gonzaga na dvor Filipa III.
Dok je bio ondje vidio je bogatu kolekciju Rafaelovih i Tizianovih djela koje je skupio kralj Filip II.
Ovo je bilo prvo njegovo putovanje od mnogih u karijeri, na kojima je kombinirao umjetnost i diplomaciju.

Od 1604. proveo je četiri godine u Mantovi, Genovi i Rimu gdje je naslikao brojne portrete koji će kasnije utjecati na rad slikara kao što su Anthony van Dyck, Joshua Reynolds i Thomas Gainsborough.
U to vrijeme započinje oslikavati gradske palače i crkvene oltare kao što je trodijelni oltar u rimskoj crkvi Santa Maria in Vallicella.

Utjecaj Italije na Rubensa bio je izniman.
Pored umjetničkih utjecaja, Rubens se nastavio dopisivati s talijanskim prijateljima cijeli svoj život; čak se i potpisivao kao ˝Pietro Paolo Rubens˝ i često govorio o povratku na poluotok – želja koja mu se nije ostvarila.

Čuvši za majčinu bolest 1608. godine, Rubens se uputio u Antwerpen, no majka mu je umrla prije njegova dolaska.
Njegov povratak u Antwerpen se podudarao s godinama novog prosperiteta zahvaljujući “Antwerpenskom sporazumu” iz 1609. kojim je nastupilo “dvanestogodišnje primirje”.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.