Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Fran Mikloi

Fran Mikloi
Rođen: 29.11.1813. Wikipedia
(Luttenberg, AT)
Umro: 07.03.1891.
Opis:Slovenski filolog i lingvista
Izvor:Wikipedia

Fran Mikloi (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. 7. oujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista.

Mikloi je roen u tajerskom selu Radomerak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu.

Doktorirao je filozofiju je na Sveuilitu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije.
Godine 1838. je preao na Sveuilite u Beu gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka.
Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenakog filologa i lingviste Jerneja Kopitara.
Napustio je pravo i i posvetio je vei dio svog ivota prouavanju slovenskih jezika.

Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beu, gde je ostao do 1862. Mikloi je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), to je skrenulo panju bekih akademskih krugova.
Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Mikloi pokazao veliku strunost.
Njegovi radovi su doveli do revolucije u prouavanju slovenskih jezika.
U Proleu naroda 1848. Mikloi je aktivno sudjelovao u Slovenakom nacionalnom pokretu.
Bio je predsjednik politikog udruenja Slovenija koji su osnovali slovenaki studenti koji su studirali u Gracu i Beu.
Uz Matiju Majara bio je jedan od autora koji su razradili ideju o Ujedinjenoj Sloveniji.
Nakon neuspjeha revolucionarnih zahteva, Mikloi se posvetio samo akademskim aktivnostima.

Mikloi je 1849. postavljen za efa tek osnovane katedre za slovensku filologiju Sveuilitu u Beu i ostao je na to mjestu do 1886.
Postao je lan Beke akademije, koja ga je izabrala za sekretara svog povijesnog i filozofskog odsjeka.
Njegovi brojni radovi su se nisu ticali samo slovenskih jezika, ve i rumunskog, albanskog, grkog i jezika Roma i Sinta.

Uz Vuka Karadia, uru Daniia, Dimitrija Demetera, Ivana Maurania i Ivana Kukuljevia bio je potpisnik Bekog knjievnog dogovora 1850. godine o zajednikom knjievnom jeziku Srba i Hrvata.
Bio je lan Srpske kraljevske akademije.

Bibliografija
Lexicon linguae slovenicae veteris dialecti, 1850 (i 1862-65 kao Lexicon Palaeoslovenico-graeco-latinum)
Vergleichende Grammatik der slaw. Sprachen, 4 Bde., 1852-75
Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, 1858
Die Bildung der slavischen Personennamen, 1860
Etymolog. Wrterbuch der slaw. Sprachen, 1886
ber die Mundarten und Wanderungen der Zigeuner Europas, 12 Tle., 1872-80.

Njegova zbirka irilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beu 1858, a kasnije pretampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.