Banner
Knjižnica i čitaonica Grada Preloga

Vinko Nikolić

Vinko Nikolić
Rođen: 02.03.1912. Wikipedia
(Šibenik, HRV)
Umro: 12.07.1997.
Mjesto djelovanja:Buenos Aires
Opis:Hrvatski emigrantski pisac, pjesnik i novinar
Jezik:hrvatski
Izvor:Wikipedia

Vinko Nikolić (Šibenik, Hrvatska, 2. ožujka 1912. - Šibenik, Hrvatska, 12. srpnja 1997.) bio je hrvatski emigrantski pisac, pjesnik i novinar.

Vinko Nikolić Rodio se u Šibeniku 1912. godine, u vrijeme Austro-Ugarske države.
U rodnom gradu je pohađao pučku školu i katoličku realnu gimnaziju.
Bio je polaznikom Biskupskog sjemeništa.
Potom je otišao studirati u Zagreb na Filozofski fakultet, gdje je 1937. godine diplomirao hrvatsku književnost i jezik.

Političke promjene 1939. godine (uspostava Banovine Hrvatske) dočekuje kao predavač na Trgovačkoj akademiji.

Krajem drugog svjetskog rata, povlači se s postrojbama NDH i civilima u Austriju.
Ondje je stekao status ratnog zarobljenika, i u tom svojstvu odlazi u Italiju u drugi izbjeglički logor.

Prigodom preseljavanja 27. ožujka 1946. godine iskočio je iz vlaka te postao političkim emigrantom.

Budući da su okolnosti postajale sve nepovoljnije u Italiji, jer su brojni hrvatski građani u izbjeglištvu bili uhićivani i izručivani Jugoslaviji, odlučuje napustiti Italiju i odlazi u Južnu Ameriku.
U Argentinu je došao 8. lipnja 1947. godine, u grad Buenos Aires.
Ondje se ubrzo angažira u novinarskom radu, te je već za par mjeseci, 1. rujna 1947. godine, zajedno sa Franjom Nevistićem, pokrenio, i do lipnja 1950. godine uređivao, zbornik Hrvatska.
Iste godine je zajedno sa Antunom Bonifačićem pokreće časopis Hrvatska revija, koji je uređivao od prvog broja iz 1951. godine do kraja života.

Baveći se brojkom žrtava Križnog puta, Vinko Nikolić došao je do brojke od 200 tisuća.
To je procjena na koju su se najviše pozivali Hrvati u emigraciji.

U svojim člancima često se bavio i emigrantskim listom Aveom, a obrađivao je i listove Hrvatski vitez, Oganj, Novi život, Za Boga i Hrvatsku, čikašku Danicu, La Croatie, Osobu i duh, Islam, Glasnik Društva muslimana Austrije, Hrvatski radnik, Hrvatsku grudu, Hrvatsku slobodu, Rakovicu, autor je nekrologa Ceceljinom Glasniku...

Umro je u rodnom Šibeniku 12. srpnja 1997. godine.

Iako je bio pripadnikom hrvatske emigracije, koju je ondašnja Jugoslavija smatrala neprijateljskom, svojim načinom pisanja stekao je veliki ugled, čak i u izrazito protivničkim redovima, tako da je povodom smrti riječi pohvale dobio i u srpskim emigrantskim listovima.

Svojim pjesničkim djelima ušao je u antologiju hrvatskog pjesništva druge polovice XX. stoljeća ˝Skupljena baština˝, priređivača Stijepa Mijovića Kočana.
Neka njegova djela je, u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. godine, sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Djela
Proljetna svitanja, Zagreb, 1935.
Svijetli putovi, Zagreb, 1939.
Moj grad, Zagreb, 1941.
Oslobođeni žali, Zagreb, 1943.
Duga nad porušenim mostovima: izabrane pjesme, izbor Rajmund Kupareo, Buenos Aires, 1964.
Pred vratima domovine: susret s hrvatskom emigracijom 1965 : dojmovi i razgovori, Buenos Aires, 1966.
Gorak je zemje kruv, München-Barcelona, 1977.
Povratak: izabrane pjesme, priredili Božidar Petrač i Ivan Tolj, Zagreb, 1990.
Stepinac mu je ime. Zbornik uspomena, svjedočanstava i dokumenata, priredio: Vinko Nikolić, Zagreb, 1991. (Prvo izd. München-Barcelona, knj. 1, 1978., knj. 2, 1980.)
Opjevani grad, Šibenik, 1994.
Tragedija se dogodila u svibnju…: jedna (prva) godina egzila u dnevniku ˝ratnog˝ zarobljenika broj 324.664, Zagreb, 1995. (Prvo izd. Barcelona-München, 1984.)
U službi domovine: studije, ogledi, portreti, priredio Ivan Rodić, Zagreb, 1996.

Posthumno:
Izabrane pjesme, priredio Cvjetko Milanja, Vinkovci, 1998.

Nagrade
1995.: Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.