Banner
Biskupijska knjižnica Varaždin

Suu Kyi Aung San

Suu Kyi Aung San
Rođenje: 19.06.1945. Wikipedia
(Yangon, MMR)
Opis:Mijanmarska političarka i aktivistica, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1991. godine
Izvor:Wikipedia

Aung San Suu Kyi (čita se: Aun San Su Ći) (Yangon, 19. lipnja 1945.) – mijanmarska (burmanska) političarka i aktivistica.
Dobitnica je nagrade Saharov za slobodu govora 1990., te Nobelove nagradu za mir 1991. godine za nenasilnu borbu u prilog demokraciji i ljudskim pravima.

Njeno ime je izvedenica od imena njenog oca (Aung San), majke (Kyi) i bake (Suu).
Njen otac Aung San smatra se ocem moderne mijanmarske vojske.
Pregovarao je s Britancima 1947. godine o osamostaljenju Mijanmara.
Iste godine ubijen je u atentatu.
Slijedeće godine, Mijanmar je proglasila neovisnost.

Njena majka postala je veleposlanica u Indiji.
Slijedila je majku i školovala se u Indiji.
Studirala je od 1967. na Sveučilištu u Oxfordu filozofiju, znanost i ekonomiju.
Tu je upoznala svog budućeg supruga Michaela Arisa, koji je studirao tibetansku civilizaciju.
Imali su kćer i dva sina.
Nekoliko godina radila je u New Yorku u Ujedinjenim narodima.
Tamo se bavila ekonomskim pitanjima. Živjela je i u Londonu jedno vrijeme, dok se nije vratila u Mijanmar 1988., kako bi se brinula za bolesnu majku.

Iste godine, ostavku je podnio dugogodišnji čelnik vladajuće Socijalističke stranke, general Ne Win, što je dovelo do masovnih demonstracija i želje za demokratizacijom države.
Demonstracije su nasilno ugušene, a na vlast je došla vojna hunta.
Aung San Suu Kyi, pod snažnim utjecajem Gandhijeve filozofije nenasilja ušla je u politiku kako bi se pokrenuo proces demokratizacije.
Vladajuća vojna hunta protivila se njenom djelovanju pa je završila u kućnom pritvoru 1989.
Bila joj je ponuđena sloboda ako napusti zemlju.
Ona je to odbila.
Na općim izborima 1990., uvjerljivo je pobijedila ˝Nacionalna liga za demokraciju˝, na čelu s Aung San Suu Kyi.
Vojna hunta poništila je izbore i odbila predati vlast.
To je dovelo do međunarodne osude hunte.

Aung San Suu Kyi dobila je Nobelovu nagradu za mir 1991. godine za nenasilnu borbu u prilog demokraciji i ljudskim pravima.
Nagradu su u njeno ime primili njeni sinovi.
Iznosu od 1,3 milijuna dolara, koliko je iznosila novčana nagrada namijenila je za razvoj zdravstva i obrazovanja stanovnika Mijanmara.
Godinu dana prije Europski parlament dodijelio joj je nagradu Saharov.

Iz kućnog pritvora puštena je u srpnju 1995.
Tada joj je poručeno, da se neće moći vratiti, ako napusti zemlju.
Ostala je u zemlji i nije se viđala sa suprugom, koji je živio u Londonu i umro 1999. godine.
Nije mu dopušten dolazak u Mijanmar usprkos apelima UN-a i pape Ivana Pavla II.

U rujnu 2000., opet je završila u kućnom pritvoru.
Nakon niza pregovora pod vodstvom Ujedinjenih naroda puštena je u svibnju 2002.
U svibnju 2003., uhićena je i tri mjeseca je zatvorena na nepoznatoj lokaciji, nakon čega je vraćena u kućni pritvor.
U posljednjih 21 godinu, u pritvoru je provela 15.
Iz kućnog je pritvora puštena 13.11.2010, a idućeg je dana objavila da će surađivati s mjanmarskom vojnom huntom u svrhu ukidanja sankcija njezinoj zemlji.

Brojne humanitarne organizacije i organizacije za ljudska prava bore se za njeno puštanje na slobodu.
Ima potporu jako velikog broja država širom svijeta.
Dobila je na desetke nagrada i odlikovanja u mnogim državama.
O njoj su napisane brojne knjige.
Irska rock grupa U2 posvetila joj je pjesmu ˝Walk On˝ 2000. godine.
Britanski časopis ˝New Statement˝ napravio je popis ˝50 heroja današnjice˝.
Ona je na 1. mjestu tog popisa.
Njoj u čast napisana je drama ˝Lady Of Burma˝ izvedena u londonskom kazalištu Old Vic.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.