Gerardus Mercator

Gerardus Mercator (Rupelmonde, 5. ožujka 1512. – Duisburg, 2. prosinca 1594.), kartograf iz Francuske i Svetog Rimskog Carstva.
Roðen je u Rupelmondeu u grofoviji Flandriji kao dijete roditelja koji su potjecali iz Gangelta u kneževini Jülich.
U Duisburgu je živio od 1552. godine.
Ostao je zapamæen po kartografskoj projekciji korištenoj u izradi karte svijeta koja je prema njemu nazvana Mercatorovom projekcijom.

Mercator je roðen kao Gheert Cremer (ili Gerard de Cremere) u flamanskom gradu Rupelmondeu. ½Mercator½ je latinizirani oblik njegova imena, a u prijevodu znaèi ½trgovac½.
Obrazovanje je stekao u ’s-Hertogenboschu kod slavnog humanista Macropediusa, te na Sveuèilištu u Leuvenu.
Unatoè tome što je postao slavan kao kartograf, Mercatorov glavni izvor prihoda dolazio je od izrade matematièkih instrumenata.
Nakon povratka u Leuven radio je s Gemmom Frisiusom i Gasparom Myricom.
Od 1535. do 1536. skupa su radili na konstrukciji terestrièkog globusa.
Mercator u projektu nije prvenstveno sudjelovao kao kartograf, veæ kao vrlo vješt graver mjedenih ploèa.
Mercatorovo samostalno izraðivanje karata zapoèelo je tek kad je 1537. napravio kartu Palestine nakon èega je napravio još jednu kartu svijeta (1538) i kartu Flandrije (1540).
Tijekom tog razdoblja nauèio je kurzivno pisanje jer se ono pokazalo najprikladnijim tipom pisma za bakropis na kartama.
Mercator je napisao prvu instrukcijsku knjigu za kurziv izdanu u sjevernoj Europi.

Mercator je optužen za herezu 1544. godine zbog svojih simpatija prema protestantskom vjerovanju i sumnjama zbog njegovih uèestalih putovanja.
U zatvoru je proveo sedam mjeseci prije nego je optužba odbaèena vjerojatno zbog intervencije sveuèilišnih vlasti.

Godine 1552. preselio se u Duisburg, jedan od veæih gradova u njemaèkoj kneževini Kleve.
Ondje je otvorio kartografsku radionicu u kojoj je 1554. dovršio kartu Europe u šest ploèa.
Istovremeno je radio kao gradski geodet.
Njegovi motivi za odlazak u Duisburg nisu jasni.
Moguæe je da je Mercator napustio Nizozemsku zbog vjerskih razloga ili zbog toga što je informiran o planovima o osnivanju sveuèilišta.
Mercator je pouèavao matematiku na akademskoj školi u Duisburgu.
Nakon stvaranja nekoliko karata imenovan je 1564. dvorskim kozmografom na dvoru Wilhelma, vojvode od Jülich-Kleve-Berga.
Mercator je konstruirao novu kartu i prvi put je uporabio 1569. godine.
Ova je karta imala paralelne linije geografske dužine kako bi olakšala navigaciju morem, jer se smjer prema kompasu oznaèavao ravnim linijama.

Mercator je rijeè atlas uporabio za oznaèavanje zbirke karata, te potaknuo Abrahama Orteliusa da sastavi prvi moderni atlas svijeta Theatrum Orbis Terrarum iz 1570. godine.
Mercator je svoj atlas saèinio u mnogo dijelova od kojih je prvi objavljen 1578. a sastojao se od ispravljenih verzija Ptolomejevih karata (iako je naèinio brojne nove pogreške).
Karte Francuske, Njemaèke i Nizozemske dodane su 1585. a Balkana i Grèke 1588. dok je sljedeæe karte izdao 1595. nakon njegove smrti njegov sin Rumold Mercator.

Mercator je izmislio tehniku izrade globusa, kako nebeskih tako i zemaljskih, putem tehnika relativne masovne proizvodnje.
U to su se vrijeme globusi naporno izraðivali graviranjem na drvenoj ili pozlaæenoj mjedenoj sferi.
Mercator je globuse od papier-mâchéa oblikovao na drvenom kalupu, a zatim ih prerezao duž ekvatora.
Nakon što su ponovo bili spojeni, na globuse se stavljao gesso, bijela mješavina tankog plastera i šlihte.
Mercator je gravirao i tiskao zbirke karata svijeta na dvanaest šiljastih isjeèaka sa zakrivljenim krajevima koji su se sužavali prema polovima te ih izrezivao i postavljao na globus.
Kružne gravirane kape prekrivale su krajeve na polovima.
Nakon što su globusi bili ruèno obojani vodenim bojama, postavljali su se na drvena postolja s kalibriranim mjedenim horizontskim prstenovima.
Saèuvana su dvadeset dva para takvih Mercatorovih globusa.

Nakon preseljenja u Duisburg Mercator više nije ni