Banner
Point d.o.o.

Gerardus Mercator

Gerardus Mercator
Gerard de Kremer
Rođen: 05.03.1512.
(Rupelmonde, BEL)
Umro: 02.12.1594.
Opis:Kartograf, filozof i matematiar
Izvor:Wikipedia

Gerardus Mercator (Rupelmonde, 5. oujka 1512. Duisburg, 2. prosinca 1594.), kartograf iz Francuske i Svetog Rimskog Carstva.
Roen je u Rupelmondeu u grofoviji Flandriji kao dijete roditelja koji su potjecali iz Gangelta u kneevini Jlich.
U Duisburgu je ivio od 1552. godine.
Ostao je zapamen po kartografskoj projekciji koritenoj u izradi karte svijeta koja je prema njemu nazvana Mercatorovom projekcijom.

Mercator je roen kao Gheert Cremer (ili Gerard de Cremere) u flamanskom gradu Rupelmondeu. Mercator je latinizirani oblik njegova imena, a u prijevodu znai trgovac.
Obrazovanje je stekao u s-Hertogenboschu kod slavnog humanista Macropediusa, te na Sveuilitu u Leuvenu.
Unato tome to je postao slavan kao kartograf, Mercatorov glavni izvor prihoda dolazio je od izrade matematikih instrumenata.
Nakon povratka u Leuven radio je s Gemmom Frisiusom i Gasparom Myricom.
Od 1535. do 1536. skupa su radili na konstrukciji terestrikog globusa.
Mercator u projektu nije prvenstveno sudjelovao kao kartograf, ve kao vrlo vjet graver mjedenih ploa.
Mercatorovo samostalno izraivanje karata zapoelo je tek kad je 1537. napravio kartu Palestine nakon ega je napravio jo jednu kartu svijeta (1538) i kartu Flandrije (1540).
Tijekom tog razdoblja nauio je kurzivno pisanje jer se ono pokazalo najprikladnijim tipom pisma za bakropis na kartama.
Mercator je napisao prvu instrukcijsku knjigu za kurziv izdanu u sjevernoj Europi.

Mercator je optuen za herezu 1544. godine zbog svojih simpatija prema protestantskom vjerovanju i sumnjama zbog njegovih uestalih putovanja.
U zatvoru je proveo sedam mjeseci prije nego je optuba odbaena vjerojatno zbog intervencije sveuilinih vlasti.

Godine 1552. preselio se u Duisburg, jedan od veih gradova u njemakoj kneevini Kleve.
Ondje je otvorio kartografsku radionicu u kojoj je 1554. dovrio kartu Europe u est ploa.
Istovremeno je radio kao gradski geodet.
Njegovi motivi za odlazak u Duisburg nisu jasni.
Mogue je da je Mercator napustio Nizozemsku zbog vjerskih razloga ili zbog toga to je informiran o planovima o osnivanju sveuilita.
Mercator je pouavao matematiku na akademskoj koli u Duisburgu.
Nakon stvaranja nekoliko karata imenovan je 1564. dvorskim kozmografom na dvoru Wilhelma, vojvode od Jlich-Kleve-Berga.
Mercator je konstruirao novu kartu i prvi put je uporabio 1569. godine.
Ova je karta imala paralelne linije geografske duine kako bi olakala navigaciju morem, jer se smjer prema kompasu oznaavao ravnim linijama.

Mercator je rije atlas uporabio za oznaavanje zbirke karata, te potaknuo Abrahama Orteliusa da sastavi prvi moderni atlas svijeta Theatrum Orbis Terrarum iz 1570. godine.
Mercator je svoj atlas sainio u mnogo dijelova od kojih je prvi objavljen 1578. a sastojao se od ispravljenih verzija Ptolomejevih karata (iako je nainio brojne nove pogreke).
Karte Francuske, Njemake i Nizozemske dodane su 1585. a Balkana i Grke 1588. dok je sljedee karte izdao 1595. nakon njegove smrti njegov sin Rumold Mercator.

Mercator je izmislio tehniku izrade globusa, kako nebeskih tako i zemaljskih, putem tehnika relativne masovne proizvodnje.
U to su se vrijeme globusi naporno izraivali graviranjem na drvenoj ili pozlaenoj mjedenoj sferi.
Mercator je globuse od papier-mcha oblikovao na drvenom kalupu, a zatim ih prerezao du ekvatora.
Nakon to su ponovo bili spojeni, na globuse se stavljao gesso, bijela mjeavina tankog plastera i lihte.
Mercator je gravirao i tiskao zbirke karata svijeta na dvanaest iljastih isjeaka sa zakrivljenim krajevima koji su se suavali prema polovima te ih izrezivao i postavljao na globus.
Krune gravirane kape prekrivale su krajeve na polovima.
Nakon to su globusi bili runo obojani vodenim bojama, postavljali su se na drvena postolja s kalibriranim mjedenim horizontskim prstenovima.
Sauvana su dvadeset dva para takvih Mercatorovih globusa.

Nakon preseljenja u Duisburg Mercator vie nije ni

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.