Svezoraz orovi

Svezoraz orovi
Rođen: 29.05.1875.
(Mostar (Osmansko carstvo))
Umro: 17.04.1919.
Mjesto djelovanja:Mostar
Opis:Bosanskohercegovaki i srpski knjievnik i kulturni djelatnik
Izvor:Wikipedia

Svetozar orovi bio je bosanskohercegovaki i srpski knjievnik i kulturni djelatnik.
Predstavlja jednu od najmarkantnijih linosti mostarskog omladinskog pokreta onog vremena.
U Mostaru je zavrio osnovnu i trgovaku kolu.
Iako skromnog obrazovanja, brzo je izrastao u eminentnog srpskog kulturnog i javnog radnika i proznog pisca, koji e danonono pisati crtice, pripovijetke, romane i drame i u njima faktografski vjerno slikati ivot u Hercegovini i ljude svih stalea, vjera i narodnosti.
Njegova djela nadahnuta su Mostarom i Hercegovinom.
Njegovi junaci su obini i mali i veliki ljudi, obini i gazde, zanatlije, vojnici i svetenici.

Sa savremenicima, Aleksom antiem i Jovanom Duiem, inio je nadaleko poznatu mostarsku knjievnu i kulturnu trojku.

orovi je registrator posljedica velikih i burnih dogaaja to su se desila krajem 19. i poetkom 20. vijeka.
U njegovim djelima iva su sjeanja na hercegovaki ustanak 1882, nacionalno-kulturni pokret mostarske srpske omladine krajem 90-ih godina 19. vijeka, aneksiju BiH 1908, Balkanske ratove 1912. i poetak Prvog svjetskog rata 1914.
Sva ona data su minorno i malim linim spoznajama.

Od 1887. objavljivao je radove u mnogim listovima i asopisima: Golub, Neven, Bosanska vila, Lua, Otadbina, Zora i Brankovo kolo.
Bio je aktivan lan mostarskog drutva Gusle.
I na drugim knjievno-kulturnim poljima bio je aktivan.
Za vrijeme aneksione krize 1908. izbjegao je u Italiju. 1910. izabran je za poslanika u Bosanskom saboru.
Po izbijanju rata 1914. uhapen je, odveden u taoce, potom mobiliziran i kao vojnik poslan u Maarsku.
Teko bolestan, vratio se u Mostar 1917.

Pisao je mnogo: objavio je desetak knjiga pripovjedaka, skoro isto toliko romana i nekoliko drama.
Od pojedinanih djela izdvajaju se romani Majina sultanija (1906) s neobinim likom palanake kaiperke u sreditu, Stojan Mutikaa (1907), gdje je ispriana povijest ovjeka koji od siromanog seoskog djeaka postaje velik trgovac, zelena i poganac, te Jarani (1911), u kojima je prikazan muslimanski ivalj Hercegovine u nemirna vremena uoi prestanka turske vlasti.
orovi je vjet pripovjeda, pie lahko i brzo, njegovo je pripovijedanje jednostavno i prirodno, kompozicija spretna, kako u kratkim tako i u duim formama, motivi dobro odabrani, radnja sigurno voena.

Njegova najpoznatija djela su enidba Pere Karantana (1905), Majina sultanija (1906), Stojan Mutikaa (1907), U stanicama (1908), U mraku (1909), Jarani (1911), Zulumar (1913), Kao vihor (1918), Meu svojima (1921), pripovijetke (Bogojavljenska no, Prijatelji, Pod peinama, Na vodi , Na Vaskrs) i najzad nekoliko pozorinih komada: 2 aljive igre Poremeen plan i Izdaje stan pod kiriju (1899) te aktovke On, Adembeg, Ptice u kavezu i Povratak.

orovi je umro u rodnom gradu 17. aprila 1919.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.