Ivan pl. KNINSKI BOJNII

Ivan pl. KNINSKI BOJNII
Rođen: 24.12.1858.
(Valpovo, HRV)
Umro: 11.07.1925.
Opis:Odvjetnik
Izvor:Znameniti i zasluni Hrvati od 925-1925; str 32

BOJNII KNINSKI pl.IVAN, odvjetak stare hrv. plem. porodice, rodio se 24.XII. 1858. u Valpovu.
Poetne kole i donju gimnaziju uio u Osijeku, a gornju gimnaziju u Budimpeti, gdje je maturirao g. 1876.
Sluao je pravo i filozofiju na pelanskom sveuilitu, bavei se naroito historijskom strukom. G. 1880. doktor filozofije.
Od g. 1877.1879. vjebenik u kr. ug. dravnoj knjinici, g. 1879. postao je pristavom arkeolokog nar. muzeja u Zagrebu.
Od god. 1892. do smrti ravnatelj kr. zemaljskog arhiva (danas kr. dravni arkiv).
Od god. 1882. do 1922. bio je lektorom na zagrebakom sveuilitu. G. 1919. odlikovan je naslovom i znaajem kr. izvanrednog sveuilinog profesora.
Godine 1914. kraljevski dvorski savjetnik.
Godine 1887. do 1889. narodni zastupnik u hrvatskom saboru.
Prva je njegova knjievna radnja: Povjest i oblik prstenja kod starih naobraenih naroda (Vijenac 1878.).
Od onda priopio je bezbroj lanaka i rasprava na hrvatskom, njemakom i madarskom jeziku.
Bio je utemeljiteljem i urednikom asopisa Kroatische Revue (1882.1884.), Glasnika drutva umjetnosti (1886.1888.) i konano Vjesnika kr. zemaljskog arkiva (god. 1899. do danas).

Napose je pak izdao ova djela:
Geschichte Bosniens, po prof.Klaiu (Leipzig 1885.), Krivotvorenja isprava u srednjem vijeku (Zagreb 1880.).
Na madarskom jeziku doktorska disertacija. Denkmler des Mithraskultus in Kroatien (Zagreb 1887.). Gramatika madarskog jezika (.1888. i kasnije jo 7 izdanja). Series nobilium, quorum litterae aimales in generalibus congregationibus regni a. 1557.1848. publicalae et aeeeptatae sunt (Zagreb 1896.), Pravo nasljedstva kue habsburke na hrvatsko prijestolje i izbor Ferdinanda I. (Zagreb 1896.).
Veliko historiko-heraliko djelo der Adel von Kroatien und Slavonien (Nrnberg 1896.1899.), Der Adel von Galizien und der Bukovina (Nrnberg 1900.1905.) Zakoni o ugarskohrvatskoj nagodi, kritino izdanje po izvornicima (Zagreb 1907.II. izd. 1911.). Grbovnica kraljevine Slavonije i postanak te kraljevine (Zagreb 1905.). Darovnice kralja Ferdinanda I. za Hrvatsku (Zagreb 1905.). Kratka povijest Hrvata za mlade pukih kola (Zagreb 1907.). Povijest plemstva (Izdanje Brae Hrv.Zmaja, Zagreb 1908.). Historia et praesens status Archivi Regni Croatiae, izraeno za kongres arkivara u Bruxellesu (Zagreb 1910.). Fundamente des Staatsrechtes des Knigreiches Kroatien (Tomaieva Pacta conventa, s temeljem preraeno i po autoru popunjeno, Zagreb 1918.). Vladarski posjeti u Zagrebu (Zagreb 1919.).
Izdaje Prosvjetnu biblioteku (do sada 12 svezaka).
Najveih zasluga stekao si je Bojnii kod ureenja zemaljskog arkiva, koji je preuzeo u alosnom stanju.
Desna mu ruka kod toga E.Laszovski.
Njegovom trudu polo je za rukom, da stvori od arkiva znanstveni zavod prvoga reda, kojim se moe ponositi hrvatski narod.
Umro u Zagrebu 11.VI. 1925.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.