Doživljavao je montažu kao primarno oblikovno naèelo filma, što je praktièki pokazao u svojim ostvarenjima.
Njegovi teorijski radovi izdani su u New Yorku u dvije knjiga - ½Film Sense½ i ½Film Form½.
Najvažniji i najèitaniji njegov esej Montaža atrakcija objavljen je 1923. godine i u njemu se Eizenstein zalaže za smisleno organiziranje umjetnièkih sredstava u složenu cjelinu èiji je cilj omoguæiti gledatelju spoznavanje ideološke strukture.
Važan je i njegov pedagoški rad na Visokoj državnoj filmskoj školi u Moskvi, a zbog svojih shvaæanja o filozofskoj i estetskoj strukturi filma èesto je dolazio u sukob s državnim vlastima. 1924. godine snima svoj prvi film ½Štrajk½ kojega karakterizira dokumentaristièki pristup stvarnosti, izražajnost krupnoga plana i žestok ritam u kadrovima i meðu njima.
Najistaknutije Eisensteinovo djelo ½Oklopnjaèa Potemkin½ snimljeno je 1925. godine.
Taj film alegorijski govori o revoluciji kroz temu pobune mornara na carskoj oklopnjaèi.
Film se sastoji od pet dijelova po uzoru na kompoziciju antièkih tragedija.
Film ½Oktobar½ iz 1928. nastao je u èast desete obljetnice Oktobarske revolucije, a godinu kasnije, 1929., nastaje film ½Staro i novo½. 1938. prikazan je njegov prvi zvuèni film ½Aleksandar Nevski½ koji prikazuje bitku Rusa i Teutonaca na zaleðenom Èudskom jezeru, a filmom dominira ideja patriotizma.
Junak u ovom filmu više nije kolektiv, veæ herojski povijesno autentièni lik-ruski princ iz 13. stoljeæa. 1941. godine poèinje ekranizirati život Ivana Groznog u tri dijela.
Prvi dio trilogije izlazi 1943. godine i za njega Eisenstein dobiva Staljinov orden.
Drugi dio nastao je 1946., ali je bio zabranjen i prikazan je tek 1958., a treæi dio nikada nije objavljen (snimljeni materijal bio je uništen). 1948. godine Eisenstein doživljava srèani udar i umire u bolnici pišuæi memoare.