Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Hilarion Gaparotti

Hilarion Gaparotti
Rođen: 1714 Wikipedia
(Samobor, HRV)
Umro: 06.03.1762.
Mjesto djelovanja:Lepoglava
Opis:Pavlin, pisac
Izvor:Sladki na Kaj / Dukat, 1944.

Hilarion je Gaparotti pisac naj golemi jega djela, koje u tri stoljea ivota kajkavske knjievnosti ugleda svietlo dana.
To je djelo, ukratko poznato pod imenom Cvet sveteh, izlazilo tiskom od god. 1750. do 1761. u etiri debela svezka u 4, od kojih prvi broj 982, drugi 923, trei 987, a etvrti 869 strana.
Prva dva svezka tiskana su u tajerskom Gradcu 1750/51 i 1754/56, ostali u Beu (111, 1758/60; IV. 1760/61). Cvet sveteh posveen je sav kultu Blaene Djevice Marije, i to napose: prvi svezak kipu Marijinu u Bistrici, drugi kipu u Loboru, trei kipu na Veternici, etvrti kipu u Houri.
Djevica Marija piscu je: Premona Angelska Kraljica vsega Horvatskoga Orsaga Hercezica.
Pavlinski se red, kojemu pripadae pisac knjige, oduviek mnogo brinuo oko toga kulta.

O Gaparotti ju o ivotu i knjievnom radu njegovu, pa o karakteru Cveta sveteh napisao je Franjo Galinec dva ovea lanka: jedan tiskan u Narodnoj Starini 34, str. 139150 pod nadpisom: Tko je bio knjievni Mecena Mulihov? drugi objelodanjen u Vrelima i prinosima 6, str. 108138 pod nadpisom: Habdeliev utjecaj u Gaparottijevoj legendi Cvet sveteh.
Iz tih lanaka vadimo ove najznaajnije konstatacije.

Gaparotti se rodio u Samoboru god. 1714.
To se moe razabrati iz njegove vlastite biljeke, koju je napisao na kraju etvrtog svezka svoje knjige i u kojoj veli: Vu Lepoglavi: leto starosti moje 46.
Od poroda Tvojega (Djevice Marije) divojakoga 1760. Dan smrti njegove zabiljeio je Nikola Benger u svom rukopisnom djelu Synopsis historico-chronologica monasterii Lepoglavensis:
Godine 1762. umro je 6. oujka ovdje [u Lepoglavi] astni otac II. G., sadanji subprior [dopoglavar] samostana u 50. [48] godini ivota.
ovjek bogobojan, poboan i uen, koji se takoder proslavio i uinio zaslunim izdavi etiri svezka o ivotima svetaca. 1 to je uglavnom sve, to znademo o njegovu ivotu.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.