Banner
Gradska knjinica i itaonica "Metel Oegovi" Varadin

Augustin Josip UJEVI

Augustin Josip UJEVI
Rođen: 05.07.1891. Wikipedia
(Vrgorac, HRV)
Umro: 12.11.1955.
Mjesto djelovanja:Zagreb, Pariz, Beograd
Opis:Hrvatski pjesnik
Jezik:hrv
Izvor:Wikipedia, Ivo Frange: Povijest hrvatske knjievnosti: Zagreb: 1987

Tin Ujevi (Vrgorac, 5. srpnja 1891. - Zagreb, 12. studenog 1955.), hrvatski pjesnik.

Tin Ujevi se rodio u Dizdara kuli u Vrgorcu.
Njegovo puno ime bilo je Augustin Josip Ujevi, po starom obiaju upe imotskih Poljica, gdje su svoj pokrtenoj djeci davana dva imena.
Njegov otac, Ivan Ujevi, bio je uitelj rodom iz Krivodola u Imotskoj krajini, dok mu je majka Braanka, iz mjesta Milne.
Tin je roen kao jedno od petero djece od kojih su dvoje umrli jo u djetinjstvu.

S oeve strane je mogao naslijediti odreen knjievni talent, poto je on kao uitelj bio sklon knjievnosti te i sam pisao.
Tin je prva tri razreda osnovne kole polazio u Imotskom, kada seli u Makarsku gdje zavrava osnovnokolsko obrazovanje.
1902. odlazi u Split gdje se upisuje u klasinu gimnaziju i ivi u nadbiskupijskom sjemenitu.
U svojoj trinaestoj godini poinje pisati pjesme od kojih nita nije sauvano (po njemu je njegovo prvo djelo kratak tekst Voda koji je zavrio u kou za smee nekog urednika).
1909. godine Tin maturira u Splitu s odlinim uspjehom, odrie se mogunosti zareenja te odlazi u Zagreb upisujui studij hrvatskog jezika i knjievnosti, klasine filologije, filozofije i estetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Te iste godine objavio je svoj prvi sonet Za novim vidicima u asopisu Mlada Hrvatska.

Tin se od svog dolaska u Zagreb i druenja s mentorom i Rabbiem Antunom Gustavom Matoem te suvremenicima Kreom Kovaiem, Ljubom Wiesnerom i dr. isticao kao gorljivi prava, zalaui se za neovisnost Hrvatske i slom Austro-Ugarske Monarhije.
Neto kasnije, 1912. kao pripadnik buntovnog mladog narataja hrvatskih intelektualaca, Ujevi se do prvoga svjetskoga rata, pa i poetkom rata, kao emigrant u Parizu, vie nego knjievnou isticao politikim djelovanjem: mijenjajui svoju politiku orijentaciju estokim antiaustrijskim lancima u hrvatskom tisku i vatrenim govorima u Beogradu, zagovarao je ideju o srbijansko-hrvatskom jedinstvu i ujedinjenju Hrvatske i Srbije.
Razoaran politikom unitarnoga jugoslavenstva i proitavi velikosrpske pretenzije proivljava katarzu i zauvijek odustaje od politikih ambicija, predavi se do kraja knjievnosti i posebice poeziji.
O svom rastanku sa idejom jugoslavenskog jedinstva najbolje je napisao u svojoj pjesmi u prozi Drugovima: Mi smo imali da budemo jedna vojska. Ali srca su naa, o drugovi, bila podvojena: vi ste traili korist, a ja samo ljepotu.

DJELA:
- Hrvatska u borbi za slobodu, Beograd, 1912;
- Hrvatska mlada lirika (zajednika zbirka), Zagreb, 1914 ;
- Leleksebra, Beograd, 1920;
- Kolajna, Beograd, 1926;
- Nedjela maloljetnih, Sarajevo, 1931;
- Dva glavna bogumila, Lav Tolstoj i Mahatma Gan-dhi, Sarajevo, 1931;
- Auto na korzu, Niki, 1932;
- Ojaeno zvono, Zagreb, 1933;
- Pesme [Uredio Boidar Kovaevi], Beograd, 1937;
- Ljudi za vratima gostionice, Zagreb, 1938;
- Skalpel kaosa, Zagreb, 1938;
- Rukovet, Zagreb, 1950;
- Koloplet (zajednika zbirka), Zagreb, 1954;
- Jesenas i danas. Lirika osmorice, Slavonski Brod, 1954;
- edan kamen na studencu^-Zagreb, 1954;
- Mamurlucii pobjenjela krava, Zagreb, 1956;
- Mudre i lude djevice. Pjesnike proze, Sarajevo, 1957;
- Izabrana djela I-III, Beograd-Zagreb, 1964;
- Sabrana djela Tina Ujevia, sv. I-XVII, (Uredili: Dragutin Tadijanovi, Miroslav Vaupoti, Nedjeljko Miha-novi, Dubravko Jeli), Zagreb, 1963-1967;
- Izabrana djela, PSHK, knj. 87, 88, Zagreb, 1970;
- Izabrana djela, sv. I-VIII. (Uredili Nedjeljko Mihanovi i Dubravko Jeli), Zagreb, 1986.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.