Antun Matija Relkoviæ

Rodom Slavonac iz posavskog sela Davor (prije Svinjar), bio je sin granièarskoga èasnika, a to je karijera koju je i sam izabrao.
Poèeo je kao obièan vojnik i u vojsci stekao èin kapetana. Borio se u sedmogodišnjem ratu dok nije 1757 zarobljen od Prusa u Wroclawu (Breslauu), te je proveo zarobljeništvo u Frankfurtu na Odri.
Tamo se bacio na opsežno i nesustavno èitanje francuskih i njemaèkih racionalistièkih i prosvjetiteljskih pisaca (Bayle, Voltaire, Diderot, vjerojatno i poljskoga renesansnog pjesnika Jana Kochanowskoga, autora spjeva o ½Satiru½ koji mu je vjerojatno poslužio kao predložak, no radi se samo o pretpostavkama, jer sam nikada nije otkrio svoju ½zarobljenièku lektiru½).
Vrativši se iz zarobljeništva, još je neko vrijeme proveo u ratovanju (Bavarska), no zasiæen vojnièkim životom, povukao se u mirovinu (nakon što mu je car Josip II. dodijelio titulu nasljednoga plemiæa). Umro je u Vinkovcima.

Relkoviæ je svestran i izuzetno utjecajan pisac, poslije Kaèiæa najznaèajniji hrvatski autor 18. stoljeæa, èija se djelatnost odrazila na više polja: jezikoslovnoj, didaktiènoj, praktièno-prosvjetnoj.
Pisac je hibridne poligrafije mudrosnica ½Nek je svašta iliti sabranje pametnih rièih½, 1795), gramatike s elementarnim rjeènikom, sintaksom i dosta proizvoljnim etimologijskim izvodima (½Nova slavonska i nimaèka gramatika½, 1867 - djelo je ostalo u rukopisu za pišèeva života), no, najvažniji mu je ostvarenje didaktièni spjev, puèkoprosvjetnog karaktera ½Satir iliti divlji èovik½ (1762, prošireno izdanje 1779) prožet duhom racionalizma, zdravorazumskih moralnih pouka i pragmatièkih savjeta za obnovu gospodarstva i ostvarenje europski uljuðenoga života u Slavoniji u kojoj je još vladalo tursko nasljeðe orijentalne zapuštenosti i nemara.
.....