Tycho Brahe (Knudstrup 14. prosinca 1546. - Prag 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.
Za života je bio poznat i kao astrolog i alkemièar.
Tycho Brahe je najveæi astronom-praktièar u povijesti.
Tokom 20 godina svaku veèer je provodio zabilježavajuæi položaje zvijezda.
Uz pomoæ njegovog rada Johannes Kepler je pokazao da se planeti gibaju po elipsama, a ne kružnicama.
Roðen je 1546. u pokrajini Skane u Danskoj (danas u Švedskoj) aristokratskoj obitelji.
No brigu za njega i njegovo obrazovanje preuzeo je njegov stric – viceadmiral.
Mladi Tycho u èetrnaestoj godini odlazi na sveuèilište u Kopenhagenu.
Obitelj je od njega željela stvoriti politièara, no na kraju prve godine studija dogaða se nešto što æe usmjeriti njegov životni put na drugu stranu.
Naime, bila je najavljena djelomièna pomrèina Sunca i ona se dogodila toèno u predviðeno vrijeme.
Tycho biva zadivljen preciznošæu predviðanja i odmah poèinje èitati knjige iz astronomije.
Stricu se to nije svidjelo, i tri godine poslije šalje ga u Leipzig.
Tamo Brahe i dalje prouèava astronomiju te stric diže ruke od njega.
Brahe kupuje knjige i instrumente, obilazi sveuèilišta u Wurtembergu, Baselu i Augsburgu te se napokon, s navršenih 26 godina, vraæa se u Dansku.
U meðuvremenu je stric umro te Brahe odlazi živjeti kod ujaka koji je proizvodio papir i staklo te imao alkemijski laboratorij; u njemu se našlo mjesta i za astronomske instrumente.
Brahe opisuje svoje instrumente i rezultate mjerenja u publikaciji ½De nova stella½, koja izlazi 1573.
Dvije godine kasnije Brahe obilazi Europu, tražeæi povoljnu lokaciju za svoju promatraènicu.
Danski kralj Fridrich dodijelio mu je otoèiæ Hven blizu Kopenhagena.
Tamo Brahe uz pomoæ, danas nepoznatog, njemaèkog arhitekta gradi dvorac koji naziva ½Uraniborg½.
Podrum se sastojao od alkemijskog laboratorija, tiskare i zatvora za neposlušne otoèane! U prizemlju je bila biblioteka te sobe za stanovanje, ukljuèujuæi gostinjske.
Sredina prvog kata imala je dvije kraljevske sobe, a sa strane su bile promatraènice.
Iznad srednjeg dijela je bilo osam sobica za asistente i studente.
Ugraðeni su bili sistem žica i zvonaca, kojim je mogao dozivati suradnike iz ostalih prostorija te cijevi s toplom vodom, koju tada nisu imali ni kraljevi u Louvreu! Pored ½Uraniborga½ izgraðuje ½Stojerneborg½ (Zvjezdani dvorac) èije su prostorije bile ispod zemlje, a kupole na površini, što je umanjivalo utjecaj vjetra i ostalih izvora vibracija na mjerenja.
Na otoku je èak proizvodio i papir.
Brahe ostaje na svom otoku 21 godinu (prije nego se posvadio s nekim utjecajnim ljudima u Danskoj i preselio u dvorac Benatek, oko 35 km SI od Praga ) i u tom vremenu uvodi neke od vrlo važnih inovacija u astronomiju, posebno u prodruèju mjerenja i otklanjanju sistematskih greški.
Brahe je bio 13. listopada 1601. gost na veèeri baruna Rosenberga u Pragu.
Kepler precizno objašnjava, kako se dostojanstveni Brahe nije htio ustati kada je trebao otiæi tamo gdje i car ide pješke.
On je, naprotiv, junaèki nastavio piti.
Te noæi nastale su komplikacije koje su kulminirale 24. listopada, kada srce velikog astronoma prestaje kucati.
Pokopan je veoma sveèano u Pragu.