Banner
Pomorski fakultet u Splitu

Italo Hochetlinger

Italo Hochetlinger
Rođen: 26.02.1868. Wikipedia
(Osijek, HRV)
Umro: 27.11.1923.
Opis:Nastavnik crtanja, speleolog, koleopterolog
Izvor:http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=59238

HOCHETLINGER, Italo (Kamilo), slikar i likovni pedagog (Osijek, 26.II. 1868 — Zagreb, 27.XI. 1923).
Maturirao 1886. u Osijeku.
Diplomirao slikarstvo 1891. na Akademiji likovne umjetnosti u Beču (C.Griepenkerl), potom radio kao učiteljski pripravnik u realnoj gimnaziji u Zemunu.
God. 1894. položio na bečkoj Akademiji ispit za nastavnika prostoručnog crtanja u srednjim školama te 1895. na bečkoj Tehničkoj visokoj školi za nastavnika geometrijskog crtanja u nižim razredima.
Od 1894. namjesni je učitelj u Obrtnoj školi u Zagrebu, gdje predaje prostoručno i geometrijsko crtanje, a od 1898. radi u Velikoj realnoj gimnaziji (poslije I. realna gimnazija) u Zagrebu.
Posvećuje se pedagoškom radu, posebice likovnom odgoju i njegovoj reformi.
S Ivanom Hafnerom izradio je osnove za prostoručno crtanje, koje je tadašnji vladin odsjek za bogoštovlje i nastavu uveo kao obvezno za sve srednje škole.
Studiju o reformi u nastavi crtanja objavio je u Narodnim novinama (1905, 55–57).
Slikao je uglavnom portrete u ulju (Portret žene s perom u kosi, 1889; Portret mlade žene, 1894; Dječji portret, 1894; Portret A.
Harambašića, 1894) i pejzaže (Plitvička jezera, Sljeme, Maksimir).
Izradio je ikonostas crkve u Rujevcu kraj Dvora na Uni (1892).
Izlagao samostalno u Osijeku (1894).
Sudjelovao na Hrvatskoj narodnoj umjetničkoj izložbi Društva umjetnosti (Zagreb 1894) i na Milenijskoj izložbi (Budimpešta 1896).
Njegovi učenici bili su B.Petrović, Z.Šulentić, M.Uzorinac, M.Vanka.
Bavio se entomologijom, posebice pećinskim slijepim kukcima.
Na poč.XX. st. istraživao je s A.Langhofferom pećinsku faunu oko Kupe i Korane, a jedan oblik sljepara iz Ozaljske pećine nazvan je po njemu Anophthalmus schaumi hochetlingeri (A.Winkler, 1912).
Dugogodišnjim sistematskim i organiziranim radom skupio je i uredio bogatu zbirku s oko 6000 vrsta iz Hrvatske i Slavonije, u kojoj se osobito isticala kolekcija slijepih kukaca skupljenih u pećinama u Gorskom kotaru, Lici, Samoborskom gorju te na Žumberačkoj i Zagrebačkoj gori.
Zbirku je, prema S.Brusini, preuzeo Emmerich Reitter, vlasnik trgovine kukcima, entomološkim priborom i literaturom u Moravskoj.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Google,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.