Banner
Digitalna knjižnica

Jovan Subotić

Jovan Subotić
Rođenje: 11.02.1817. Wikipedia
(Dobrinci, RS)
Smrt: 20.01.1886.
Mjesto djelovanja:Novi Sad, Zagreb, Beograd, Osijek
Opis:Srpski pjesnik, političar i odvjetnik
Izvor:Wikipedia

Poslije završene gimnazije u Sremskim Karlovcima i Szegedu, studije je nastavio u Pešti, gdje je doktorirao na filozofiji 1836. godine, a 1840. godine na pravu.
Baveći se odvjetništvom, od 1842. godine do 1847. godine je uređivao ˝Letopis Matice srpski˝, koji je tada još izlazio u Pešti.
Revolucionarne 1848. godine bio je inicijator i sazivač skupštine Srba u Pešti koja je imala zadatak da s obzirom na opće političke prilike u Austriji, formulira srpski zahtjeve.
Iste godine, sudjelovao je i na svibanjskoj skupštini u Sremskim Karlovcima, na kojoj je ustanovljena Karlovačka patrijaršija i mitropolit Josif Rajačić.

Kao političar umjereno liberalnih shvaćanja, istaknuo se istupanjima u zajedničkom Ugarskom saboru, gdje je bio blizak idejama Svetozara Miletića.

Za vrijeme boravka u Zagrebu, kao dramski pisac bio je postavljen za upravitelja Zemaljskog kazališta, gdje je uspješno surađivao s kazališnim reformatorom, piscem i glumcem Josipom Frojdenrajhom.
O toj suradnji ostavio je dragocjena svjedočanstva u svojoj ˝avtobiografija˝, koju je izdala Matica srpske u Novom Sadu.
Književno stvaralaštvo započeo je lirskim pjesništvo romantične inspiracije, a više uspjeha je pokazao u dramama s nacionalno-povijesnom tematikom kakve su ˝Herceg-Vladislav˝, ˝Nemanja˝, ˝Miloš Obilić˝ i ˝Zvonimir˝. One su mu donijele popularnost kakvu je kod Srba imao još jedino Antun Reljković.

Subotić je posebnu pažnju obraćao na čistotu scenskog govora.
Govoreći o jeziku kojim se govorilo na pozornici u Zagrebu i Novom Sadu, on u ˝avtobiografija˝ kaže: ˝Ne može se potpuno uživati ni tamo ni ovdje, ali se daje gledati i ono što daju na zagrebačkoj pozornici i ono što se predstavlja od Novosadskog narodnog društva ˝.

U Novi Sad je prešao 1868. godine, gdje se bavio odvjetništvom.
Tu je bio biran za predsjednika Matice srpski i pročelnika ˝Društva za Srpsko narodno pozorište˝.
Svojim djelovanjem uspješno povezivao srpski i hrvatske kulturne i političke centre kao što su Novi Sad, Zagreb, Osijek i Beograd, gdje je također boravio neko vrijeme.

Sin Jovana Subotića je dr. Vojislav Subotić, vodeći srpske kirurg s kraja 19. - Početka 20. stoljeća i jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Napomena: Podaci o autorima su preneseni iz javno dostupnih izvora (Wikipedia, Wikimedia,... ).
Ako su objavljeni vaši podaci, a ne želite da budu vidljivi u ovom katalogu, molimo vas da nas kontaktirate.
Ako objavljena slika nije u skladu s autorskim pravima, javite nam kako bi je mogli ukloniti.