Katalog autora
Pretraživanje kataloga
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
Umrli
Danas
Rođeni
Umrli
Josip BULJOVČIĆ
2001.
Bački hrvatski filolog, jezikoslovac, kazališni kritičar, dramaturg, prevoditelj
Bački hrvatski filolog, jezikoslovac, kazališni kritičar, dramaturg, prevoditelj
Sutra
Rođeni
Umrli
04.12.2024.
Vasilij Vasiljevič Kandinski (Moskva, 4. prosinca 1866. - Neuilly-sur-Seine, 13. prosinca 1944.) bio je ruski slikar. Jedan od najvažnijih slikara XX. stoljeća uz Picassa. Bio je vođa grupe iz Münchena - Der Blaue Reiter. Vasilij Kandinski preminuo je 13. prosinca 1944. Kandinski se danas smatra jednim od najutjecajnijih slikara svoje generacije, doprinijevši razvoju ekspresionizma i apstrakcije svojim radom. Njegova djela spadaju u umjetnički pokret danas znan kao apstraktni ekspresionizam.
August Cesarec (Zagreb, 4. prosinca 1893. - zagrebačka Dotrščina 17. srpnja 1941.), hrvatski književnik, publicist i politički djelatnik.S Miroslavom Krležom pokrenuo je i uređivao 1919. godine časopis Plamen koji u kolovozu iste godine biva zabranjen. U jesen 1922. godine od KPJ je poslan, u svojstvu delegata, na IV. kongres Komunističke internacionale u Moskvu.Objavljivao je putopise, prevodio Maksima Gorkog, Victora Hugoa i Emilea Zolu te je pisao mnogim listovima, časopisima i tjednicima kao što su: Plamen (1919), Istina (1919), Nova Istina (1919), Novi svijet (1920), Komunista (1921), Borba (1922.-1924.), Kritika (1922), Omladinska borba (1923), Književna republika (1923.-1925.), Nova Evropa (1923), Savremenik (1923, 1926.-1927.), Radnička borba (1924), Obzor (1925), Jutarnji list (1925), Hrvat (1925.-1926.), Vijenac (1925.-1928.), Hrvatsko kolo (1927.-1932.), Zaštita čovjeka (1928.-1929.), Hrvatska revija (1928.-1932.), Književnik (1928.-1933.), Literatura (1931.-1932.), Savremena stvarnost (1933), Danas (1934), Nova riječ (1938.-1939.) i Izraz (1939.-1941.).