Banner
Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L M N O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000008227
Ivo PERAN 1920.
Svećenik franjevac
0000021987
Sidney LUMET 1924.
Redatelj
0000004548
Romano BOŽAC 1942.
Agronom, profesor, gljivar
0000003589
Anthony BOURDAIN 1956.
Američki kuhar i pisac
0000000835
Edo POPOVIĆ 1957.
Književnik i novinar
0000004050
Kristina POSILOVIĆ 1982.
Pjesnikinja
Umrli
0000012736
Šiško MENČETIĆ 1527.
Dubrovački vlastelin i književnik, sa stvaralaštvom uglavnom u XV. stoljeću
0000000865
Vicko MIHALJEVIĆ 1911.
Pjesnik i političar
0000010872
Vladimir NJEGOVAN 1971.
Kemičar
0000014074
Ante ŠERCER 1968.
Kirurg i profesor
0000005208
Ivan PRPIĆ 2019.
Akademik, kirurg
0000008484
Michael JACKSON 2009.
Američki pop glazbenik
Danas
Rođeni
0000015175
Šimun DAUTOVIĆ 1884.
Kroničar, pisac
0000010823
Pearl BUCK 1892.
Američka spisateljica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1938. godine
0000012237
Vidoje MOJSILOVIĆ 1928.
Umjetnički fotograf
0000013746
Amma DARKO 1956.
Afrička spisateljica
0000020488
Sönke NEITZEL 1968.
Njemački povjesničar
0000000479
Željko KARAULA 1973.
Profesor filozofije i povijesti
Umrli
0000010865
Ljudevit GUTSCHY 1961.
Liječnik mikrobiolog i imunobiolog
0000003722
Hans Urs von BALTHASAR 1988.
Švicarski katolički teolog
0000011626
Malcolm LOWRY 1959.
Britanski romanopisac
0000007935
Judith WRIGHT 2000.
Australska pjesnikinja
0000011148
Sayo MASUDA 2008.
Gejša
0000009987
Michel FOUCAULT 1984.
Francuski filozof
Sutra
Rođeni
0000004552
Lafcadio HEARN 1850.
irski književnik, japanolog
0000004553
Koizumi YAKUMO 1850.
Irski književnik Lafcadio Hearn
0000022307
Jagoda BOLČIĆ–WICKERHAUSER 1926.
Anesteziolog
0000012169
Peter MAAS 1929.
Novinar i pisac
0000013466
Krzysztof KIESLOWSKI 1941.
Poljski filmski redatelj i scenarist
0000012669
Anita DIAMANT 1951.
Američka publicistica i književnica
Umrli
0000003800
Giorgio VASARI 1574.
Talijanski slikar i arhitekt, kritičar, povjesničar umjetnosti
0000013552
Milivoj BLAŽEKOVIĆ 1963.
Hrvatski pisac, publicist
0000015536
Léonie ADAMS 1988.
Američka pjesnikinja
0000001419
Dragutin TADIJANOVIĆ 2007.
Hrvatski pjesnik
0000021140
Ante VUKAS 1991.
Liječnik
0000021720
Bud SPENCER 2016.
Talijanski glumac
26.06.2022.

Pearl Sydenstricker Buck (Hillsboro, Zapadna Virginija, 26. lipnja 1892. - Danby, Vermont, 6. ožujka 1973.), američka je spisateljica i prva žena Amerikanka koja je nagrađena Nobelovom nagradom za književnost. Roditelji su joj bili prezbiterijanski misionari, tako da je veliki dio svog djetinjstva, a i kasnijeg života provela u Kini. Najprije je naučila kineski jezik, a tek naknadno engleski. Pisala je romane, pripovijetke i priče za djecu. U književnosti se javlja romanom ˝East Wind, West Wind˝, a njeno najpoznatije djelo je roman ˝The Good Earth˝ za koji je nagrađena Pulitzerovom nagradom. Napisala je i biografije svojih roditelja, ˝The Exile˝ i ˝The Fighting Angel˝.
ANDRIJA  ŠTAMPAR
Andrija Štampar (Brodski Drenovac kraj Pleternice, 1. rujna 1888. - Zagreb, 26. lipnja 1958.), porijeklom iz Čanka u Lici, hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine, dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu. Škola narodnog zdravlja Andrija ŠtamparOd 1919. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u Beogradu; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu došao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja 1931. bio je stručnjak Zdravstvene organizacije Lige naroda u Kini. Zaslužan je za reformu nastave na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u Ženevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.