Banner
Knjinica i itaonica grada Preloga

Katalog autora

Smanji font Normalna velicina fonta Povecaj font
Pretraživanje kataloga
Napredno togg
5 A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Metelwin katalog autora jedinstveni je katalog autora (pisaca, redatelja, glazbenika, itd.) i drugih važnih povijesnih ličnosti. S preko 21000 zapisa, najveći je katalog u Hrvatskoj i regiji. Ono što Metelwin katalog autora razlikuje od svih drugih kataloga ili baza biografija je to da nudi još mnoge dodatne informacija kao i slike/fotografije/podatke pronađene u starim knjigama koje nisu bile dostupne nigdje na internetu do objavljivanja u Metelwin digitalnoj knjižnici. Poveznice na druge osobe, poveznice na digitaliziranu građu od autora ili o autoru, fotografije, biografije, čine Metelwin katalog najboljim ali i prvim ove vrste u Hrvatskoj.
Jučer
Rođeni
0000014132
Josip RIZMANN 1797.
Teolog, pisac
0000013427
Vjekoslav KUAN 1891.
Lijenik
0000013941
Andrzej WAJDA 1926.
Poljski redatelj, scenarist i producent
0000001579
Gabriel GARCIA Marquez 1928.
Kolumbijski knjievnik i novinar, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1982. godine
0000003580
Romano PENNA 1937.
Talijanski teolog
0000003576
Michael GORMAN 1941.
Britanski knjiniar
Umrli
0000010566
Ivan BUNI Vui 1658.
Lirski pjesnik
0000020596
Hilarion GAPAROTTI 1762.
Pavlin, pisac
0000014479
Antun PERKO 1905.
Hrvatski slikar
0000003195
Rudolf OTTO 1937.
Njemaki evangeliki teolog i filozof religije
0000022254
Ivo BRODAREC 1989.
spec. higijene i soc. medicine
0000002253
Jean BAUDRILLARD 2007.
Francuski filozof i kritiar kulture
Danas
Rođeni
0000010587
Alessandro MANZONI 1785.
Talijanski romanopisac i liriar, jedan od najizrazitijih predstavnika romantizma u poeziji
0000015734
Luther A. BURBANK 1849.
Ameriki botaniar, jedan od prvih amerikih selekcijaa i darvinista
0000016105
Julius WAGNER-JAUREGG 1857.
Austrijski psihijatar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1927.g.
0000000824
Georges PEREC 1936.
Francuski knjievnik
0000000963
Daniel GOLEMAN 1946.
Ameriki psiholog
0000007833
Ben TEMPLESMITH 1978.
Grafiki umjetnik i crta stripova
Umrli
0000012567
Fran MIKLOI 1891.
Slovenski filolog i lingvista
0000014257
Georgi BONEV 1955.
Bugarski geolog
0000017181
Zdenka LORKOVI 1971.
Profesorica
0000020007
Edward M. PURCELL 1997.
Ameriki fiziar, Nobelova nagrada za fiziku 1952. g.
0000011126
Norman H. CROWHURST 1991.
Autor, radio-amater
0000009272
Zlatko PRICA 2003.
Hrvatski slikar i likovni pedagog
Sutra
Rođeni
0000012166
Ruggero LEONCAVALLO 1858.
Talijanski skladatelj
0000010934
Josip FLORSCHTZ 1864.
Hrvatski filolog, pisac gramatike hrvatskog jezika, sveuilini profesor
0000011073
Marko MARTINOVI 1933.
Hrvatski pjesnik i pisac
0000004813
Ljilja LEKO 1964.
Spisateljica
0000001100
Darko TIPURI 1966.
Ekonomist, profesor
0000004108
Nicolas FARGUES 1972.
Knjievnik
Umrli
0000017562
Aleksander ALAGOVI 1837.
Zagrebaki biskup
0000010821
Hector BERLIOZ 1869.
Francuski skladatelj
0000016155
Johannes Diderik WAALS 1923.
Nizozemski uenjak, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1910. godine
0000014325
Robert AUER 1952.
Hrvatski secesijski slikar
0000005560
Sherwood ANDERSON 1941.
Ameriki knjievnik
0000022119
ALBERTO RABAGLIATI 1974.
Talijanski pjeva i glumac
07.03.2021.
FRAN MIKLOI
Fran Mikloi (njem. Franz von Miklosich; 29. studeni 1813. 7. oujak 1891) je bio slovenski filolog i lingvista. Mikloi je roen u tajerskom selu Radomerak blizu grada Ljutomera, koje je tada pripadalo Austrijskom Carstvu. Doktorirao je filozofiju je na Sveuilitu u Gracu i neko vrijeme je tamo radio kao profesor filozofije. Godine 1838. je preao na Sveuilite u Beu gdje je stekao titulu doktora pravnih nauka. Tijekom svojih studija na njega su utjecali radovi slovenakog filologa i lingviste Jerneja Kopitara. Napustio je pravo i i posvetio je vei dio svog ivota prouavanju slovenskih jezika. Godine 1844. se zaposlio u Carskoj biblioteci u Beu, gde je ostao do 1862. Mikloi je 1844. objavio kritiku knjige Franca Bopa Uporedna gramatika (nem. Vergleichende Grammatik), to je skrenulo panju bekih akademskih krugova. Ova publikacija je pokrenula dugi niz radova, u kojima je Mikloi pokazao veliku strunost. Njegovi radovi su doveli do revolucije u prouavanju slovenskih jezika. Uz Vuka Karadia, uru Daniia, Dimitrija Demetera, Ivana Maurania i Ivana Kukuljevia bio je potpisnik Bekog knjievnog dogovora 1850. godine o zajednikom knjievnom jeziku Srba i Hrvata. Bio je lan Srpske kraljevske akademije. Njegova zbirka irilskih izvora, Monumenta Serbica Spectantia Historiam Serbiae, Bosniae, Ragusii, objavljena u Beu 1858, a kasnije pretampana i u Gracu 1964. godine, i danas predstavlja izuzetno korisnu hrestomatiju bosanskih srednjovjekovnih izvora.
PIET MONDRIAN
Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan, od 1912. Mondrian (Amersfoort, 7. oujka 1872. - New York, 1. veljae 1944.), nizozemski slikar i teoretiar. Uvelike je pridonio umjetnikoj grupi De Stijl koju je osnovao Theo van Doesburg. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan neoplasticizam. Studirao je od 1892. na akademiji u Amsterdamu. Obuzet religioznim problemima, prouava teozofske spise i postaje lan sekte. Iz ovoga razdoblja potjeu platna proeta mistikom, s motivima osamljenih kua u dubokim tonalitetima i neobinim osvjetljenjima. Poetak rata 1914. zatekao ga je u Amsterdamu. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konano su njegova platna sadravala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u Americi nestaje karakteristina crna linija, ime je ublaen opi dojam i postignut ivlji i vedriji ritam plohe.
STANLEY KUBRICK
Stanley Kubrick (26. srpnja 1928. - 7. oujka 1999.), ameriki filmski redatelj, scenarist i producent. Reirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim anrovima u kojima je radio, tehnikoj perfekciji i povuenosti kad je bila rije o njegovim filmovima i obitelji. 1946. je postao fotografski egrt u Looku, a kasnije je postao njihov stalni fotograf. Mnoge njegove fotografije snimljene izmeu 1945. i 1950. objavljene su u knjizi "Drama and Shadows" (2005., Phaidon Press), a pojavljuju se i na specijalnom DVD izdanju Odiseje iz 2007. Dok je radio u asopisu Look, Kubrick se 29. svibnja 1948. vjenao s Tobom Metz (roena 1930.). ivjeli su u Greenwich Villageu, a razveli su se 1951. Tada je poeo odlaziti na filmska prikazivanja u Muzej moderne umjetnosti i kina New Yorka. Zadivili su ga kompleksni, ali teni pokreti kamerom Maxa Ophlsa, iji e filmovi utjecati na Kubrickov stil. Poznat je po filmovima Strah i elja, Poljubac ubojice, Uzaludna pljaka, Staze slave, Spartak, Lolita, Dr.Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena narana, Barry London, Isijavanje, Full Metal Jacket te Oi irom zatvorene.